Na Svjetski dan zaštite okoliša šestorica veleposlanika u Hrvatskoj u utorak su na Murteru zaronila s članovima organizacije WhiteFlag International pod vodstvom Kristijana Curavića kako bi pomogli u čišćenju Jadranskog mora.

WhiteFlag International, pod vodstvom šibenskog ronioca Kristijana Curavića, u suradnji s Veleposlanstvom Kanade, Šibensko-kninske županije, Općine Murter-Kornati i TZO Murter-Kornati, pokrenuo je u utorak u Murteru ekološki projekt Ocean Ambassadors kojemu je svrha očuvanje, zaštita i sustavno čišćenje Jadranskog mora, a poduprlo ga je više od 30 sudionika, visokih službenika, veleposlanika u Republici Hrvatskoj.

Osim suorganizatora akcije, kanadskog veleposlanika Daneila Maxymiuka, inicijativi su se pridružili i njemački veleposlanik Thomas Eberhard Schultze, slovački Juraj Priputen, švedski Lars Schmidt, švicarski Stefan Estermann te britanski Andrew Stuart Dalgleish. Svi su oni i sami zaronili te uz pomoć profesionalnih WhiteFlag International ronilaca čistili morsko dno i vadili plastiku i ostali nerazgradivi otpad.
Zajedno s njima ronio je i načelnik općine Murter-Kornati Toni Turčinov.
"Izvukli smo na obalu, unatoč slaboj vidlljivosti u moru, 25 vreća smeća. Nije bilo danas važno samo izvući što više smeća, nego na ovom poslu angažirati same veleposlanike koji su odreda prvi put odjenuli ronilačko odijelo", rekao je Kike Curavić, koji je svim veleposlanicima i šibensko-kninskom županu Goranu Pauku podijelio certifikate Ambasadora Oceana.
Kanadski veleposlanik Daniel Maksymiuk zadovoljan je akcijom.

"Oko 250 kilograma smeća koje smo danas izvukli iz mora nisu mala stvar, ali puno jače je to što smo poslali snažnu poruku o važnosti očuvanja mora", rekao je Maksymiuk.
 Na terenu je sa sudionicima bilo i 15 profesionalnih ronilaca te 20 pomoćnika kako bi pružili potrebnu pomoć prilikom zarona i čišćenja morskog dna.
U skladu s temom Svjetskog dana zaštite okoliša "Borba protiv zagađenja plastikom", prva diplomatska eko-akcija u Hrvatskoj organizirana je radi podizanja svijesti građana o jednom od najvećih problema današnjice, a to je količina plastike i nerazgradivog otpada koji je na morskom dnu ili nošen morskim strujama pluta i nerijetko ugrožava život u moru te zdravlje ljudi.  
"Zahvaljujem svim veleposlanicima koji su podupli ovaj projekt, pa čak i osobno zaronili za zaštitu i očuvanje našeg mora. Svima skupa želim uspješan daljnji rad na provedbi ovog projekta i da kod svakog sljedećeg zarona izronjeni 'ulov' bude što manji jer ćemo upravo na taj način moći mjeriti uspješnost svih aktivnosti zaštite i očuvanja mora", rekao je župan Goran Pauk.

Još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja je u vodi i hrani

Gotovo trećina plastične ambalaže kojom se koristimo ne ulazi u sustav recikliranja i izravno onečišćuje okoliš. Samo u oceane i mora na godinu dospije oko 13 milijuna tona plastičnog materijala koji izravno ugrožava život u moru. Prema nekim procjenama, svake godine oko 100 tisuća morskih organizama ugiba od plastike, a uzmemo li u obzir da može proći i stotinu godina prije nego što se plastika u oceanu razgradi, te brojke još više zabrinjavaju, upozorili su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike u povodu današnjeg Svjetskog dan zaštite okoliša.

Kako bi se pronašlo rješenje za problem vezan uz otpad u Jadranskome moru, gdje znatan postotak čini plastika, to ministarstvo ističe da u sklopu svojih ovlasti redovito poduzima aktivnosti u skladu s odredbama Konvencije o zaštiti morskoga okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija).

Ministarstvo podsjeća da se u veljači ove godine ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sastao s albanskim i crnogorskim kolegama, a dogovorili su se da će u najkraćemu mogućem roku istražiti sve mogućnosti financiranja projekata koji bi trebali riješiti problem vezan uz otpad u Jadranskome moru, ponajprije apliciranjem za EU novac, te preko drugih izvora kao što su, primjerice, financijska sredstva Globalnoga fonda za okoliš.

Inače, Europska komisija donijela je u siječnju ove godine strategiju kojom će pojačati nastojanja za bolju i održiviju proizvodnju, uporabu i reciklažu plastike.

U svijetu svake godine u oceanima završi između pet i 13 milijuna tona plastike, a u Europskoj uniji ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona, stoji u dokumentu Europske komisije.

"Ako nastavimo na ovaj način, imat ćemo više plastike nego ribe u morima do 2050. godine", upozorio je povjerenik te komisije Frans Timmermans.

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je izvjestitelj Zelenih/ESS-a za zakonodavni paket kružne ekonomije, smatra kako u gospodarstvu Europske unije "nema prostora za jednokratnu plastiku".

"U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 posto otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u organizam, a još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja je u vodi i hrani. Drago nam je što će se konačno uzeti u obzir i oslobađanje mikročestica iz guma, tekstila i boje", istaknuo je tada Škrlec.