WhiteFlag International
Šestorica veleposlanika sudjelovali u eko-akciji čišćenja podmorja u Murteru
Na Svjetski dan zaštite okoliša šestorica veleposlanika u Hrvatskoj u utorak su na Murteru zaronila s članovima organizacije WhiteFlag International pod vodstvom Kristijana Curavića kako bi pomogli u čišćenju Jadranskog mora.
WhiteFlag International, pod vodstvom šibenskog ronioca Kristijana Curavića, u suradnji s Veleposlanstvom Kanade, Šibensko-kninske županije, Općine Murter-Kornati i TZO Murter-Kornati, pokrenuo je u utorak u Murteru ekološki projekt Ocean Ambassadors kojemu je svrha očuvanje, zaštita i sustavno čišćenje Jadranskog mora, a poduprlo ga je više od 30 sudionika, visokih službenika, veleposlanika u Republici Hrvatskoj.
Osim suorganizatora akcije, kanadskog veleposlanika Daneila
Maxymiuka, inicijativi su se pridružili i njemački veleposlanik
Thomas Eberhard Schultze, slovački Juraj Priputen, švedski Lars
Schmidt, švicarski Stefan Estermann te britanski Andrew Stuart
Dalgleish. Svi su oni i sami zaronili te uz pomoć profesionalnih
WhiteFlag International ronilaca čistili morsko dno i vadili
plastiku i ostali nerazgradivi otpad.
Zajedno s njima ronio je i načelnik općine Murter-Kornati Toni
Turčinov.
"Izvukli smo na obalu, unatoč slaboj vidlljivosti u moru, 25
vreća smeća. Nije bilo danas važno samo izvući što više smeća,
nego na ovom poslu angažirati same veleposlanike koji su odreda
prvi put odjenuli ronilačko odijelo", rekao je Kike Curavić, koji
je svim veleposlanicima i šibensko-kninskom županu Goranu Pauku
podijelio certifikate Ambasadora Oceana.
Kanadski veleposlanik Daniel Maksymiuk zadovoljan je akcijom.
"Oko 250 kilograma smeća koje smo danas izvukli iz mora nisu mala
stvar, ali puno jače je to što smo poslali snažnu poruku o
važnosti očuvanja mora", rekao je Maksymiuk.
Na terenu je sa sudionicima bilo i 15 profesionalnih
ronilaca te 20 pomoćnika kako bi pružili potrebnu pomoć prilikom
zarona i čišćenja morskog dna.
U skladu s temom Svjetskog dana zaštite okoliša "Borba protiv
zagađenja plastikom", prva diplomatska eko-akcija u Hrvatskoj
organizirana je radi podizanja svijesti građana o jednom od
najvećih problema današnjice, a to je količina plastike i
nerazgradivog otpada koji je na morskom dnu ili nošen morskim
strujama pluta i nerijetko ugrožava život u moru te zdravlje
ljudi.
"Zahvaljujem svim veleposlanicima koji su podupli ovaj projekt,
pa čak i osobno zaronili za zaštitu i očuvanje našeg mora. Svima
skupa želim uspješan daljnji rad na provedbi ovog projekta i da
kod svakog sljedećeg zarona izronjeni 'ulov' bude što manji jer
ćemo upravo na taj način moći mjeriti uspješnost svih aktivnosti
zaštite i očuvanja mora", rekao je župan Goran Pauk.
Još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja je u vodi i hrani
Gotovo trećina plastične ambalaže kojom se koristimo ne ulazi u sustav recikliranja i izravno onečišćuje okoliš. Samo u oceane i mora na godinu dospije oko 13 milijuna tona plastičnog materijala koji izravno ugrožava život u moru. Prema nekim procjenama, svake godine oko 100 tisuća morskih organizama ugiba od plastike, a uzmemo li u obzir da može proći i stotinu godina prije nego što se plastika u oceanu razgradi, te brojke još više zabrinjavaju, upozorili su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike u povodu današnjeg Svjetskog dan zaštite okoliša.
Kako bi se pronašlo rješenje za problem vezan uz otpad u Jadranskome moru, gdje znatan postotak čini plastika, to ministarstvo ističe da u sklopu svojih ovlasti redovito poduzima aktivnosti u skladu s odredbama Konvencije o zaštiti morskoga okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija).
Ministarstvo podsjeća da se u veljači ove godine ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sastao s albanskim i crnogorskim kolegama, a dogovorili su se da će u najkraćemu mogućem roku istražiti sve mogućnosti financiranja projekata koji bi trebali riješiti problem vezan uz otpad u Jadranskome moru, ponajprije apliciranjem za EU novac, te preko drugih izvora kao što su, primjerice, financijska sredstva Globalnoga fonda za okoliš.
Inače, Europska komisija donijela je u siječnju ove godine strategiju kojom će pojačati nastojanja za bolju i održiviju proizvodnju, uporabu i reciklažu plastike.
U svijetu svake godine u oceanima završi između pet i 13 milijuna tona plastike, a u Europskoj uniji ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona, stoji u dokumentu Europske komisije.
"Ako nastavimo na ovaj način, imat ćemo više plastike nego ribe u morima do 2050. godine", upozorio je povjerenik te komisije Frans Timmermans.
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je izvjestitelj Zelenih/ESS-a za zakonodavni paket kružne ekonomije, smatra kako u gospodarstvu Europske unije "nema prostora za jednokratnu plastiku".
"U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 posto otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u organizam, a još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja je u vodi i hrani. Drago nam je što će se konačno uzeti u obzir i oslobađanje mikročestica iz guma, tekstila i boje", istaknuo je tada Škrlec.
Vezane vijesti
-
Kakav je to bio spektakl na nebu! Zadar Street food festival ima pozornicu na najboljem mjestu u Dalmaciji - na Puntamici.
-
U srijedu, 8. svibnja u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, na adresi Obala kralja Petra Krešimira IV. br. 2, održat će se konferencija o pristupačnom turizmu.
-
Luka Krpina, učenik OŠ Šimuna Kožičića Benje, državni je prvak iz engleskog jezika. Dolazak u školu za Luku je bio pravo iznenađenje.
-
Doky Dukić objavio je svoj prvi solo autorski singl pod nazivom “Iste Su Priče”. Uz kolegu Kristijana Radočaja, zajedno su režirali spot.
Izdvojeno
-
Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku. Povremene kiše bit će većinom prijepodne prema jugu Dalmacije gdje može i zagrmjeti.
-
U povodu Svjetskog dana slobode medija Hrvatsko novinarsko društvo dodijelio je godišnje nagrade.
-
Dubrovnik je dobio još jedan vrijedan izložbeni prostor, s neprocjenjivom zbirkom kovanica iz vremena Dubrovačke republike. Sama priča o bogatoj povijesti Republike privlači brojne posjetitelje.
-
U dolinu Neretve iz Španjolske je stigla prva pošiljka laboratorijski steriliziranih kukuljica mužjaka sredozemne voćne muhe. Riječ je o, takozvanoj, SIT tehnici biološke zaštite agruma, koja je ponovno uspostavljena kako bi se izbjegla, prije svega, velika šteta na nasadima mandarina.
Reci što misliš!