Događaji

Nakon kupnje izraelskih aviona

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ima obavezu samostalne kontrole zračnog prostora

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ima obavezu samostalne kontrole zračnog prostora
AP/Ilustracija

Nakon što je u utorak Vijeće za obranu preporučilo Vladi kupnju 12 rabljenih izraelskih aviona F-16 Barak jer su oko 400 milijuna eura jeftiniji od novih švedskih Gripena, naše ratno zrakoplovstvo nastavit će od NATO-a preuzetu obvezu samostalnog air policinga (nadzora zračnog prostora), za što će koristiti vlastite borbene lovce.

Samostalni nadzor zračnog prostora nije cjenovno pristupačan, no svakako je jeftiniji od ustupanja tog posla nekoj od zračno superiornijih susjednih država. Tportal donosi kakva iskustva s nesamostalnim nadziranjem svojeg zračnog prostora imaju ostale članice NATO-a, koje su na te misije primorane zbog nedostatka vlastitog ratnog zrakoplovstva.

Hrvatska je ulaskom u Sjevernoatlantski savez preuzela obvezu samostalnog nadzora vlastitog zračnog prostora, za što će do dolaska prvih izraelskih F-16 i nadalje koristiti svoje MiG-ove 21, kojima je to osnovna namjena, izvještava tportal. No u našoj regiji postoje zemlje koje su tu zadaću prepustile nekom drugom.

Riječ je prvenstveno o Sloveniji i Albaniji, dok bi Crna Gora od predstojećeg ljeta, nakon svojeg ulaska u NATO, tek trebala uvesti air policing. Osim naših susjeda, unutar Sjevernoatlantskog saveza usluge nesamostalnog nadzora zračnog prostora koriste baltičke države Litva, Latvija i Estonija te Island i Luksemburg.

Baltičke države odlučile su se na korištenje nesamostalnog air policinga jer nisu imale sredstava ni mogućnosti za uspostavu samostalnog nadzora vlastitog zračnog prostora. Kako se radi o posebno osjetljivom području, na samoj granici NATO-a i Rusije, NATO je uskočio kao ispomoć te se na zadacima air policinga nad Baltikom ciklički izmjenjuju ratna zrakoplovstva oružano superiornijih članica istog vojnog saveza.

U dosad gotovo pedesetak smjena u kontroli baltičkog neba sudjelovala su ratna zrakoplovstva 14 država članica Sjevernoatlantskog saveza, a baze odakle polijeću NATO-vi presretači smještene su u litvanskom Šiauliaiju te estonskoj Ämari.

Zbog nedostatka vlastite lovačke komponente Slovenija za pomoć koristi talijanske Eurofightere smještene u bazi Aviano te mađarske Gripene stacionirane u bazi Kecskemet. Albaniji pak uskaču talijanski lovci smješteni u bazama Gioia del Colle nedaleko od Barija te grčki presretači tipa F-16 smješteni u bazi Larissa.

Nakon što su Sjedinjene Države 2006. godine ukinule svoju trajnu misiju nadzora islandskog zračnog prostora air policing na krajnje sjevernoj europskoj NATO-voj granici preuzele su ostale članice vojnog saveza, pa tako ovih dana islandsko nebo štite danski lovci tipa F-16 smješteni u bazi Keflavik.

Države članice NATO-a koje su se odlučile za ispomoć u nadzoru zračnog prostora obavezale su se zauzvrat jačati ostale postrojbe svojih oružanih snaga koje će se deklarirati za potrebe samog vojnog saveza. U većini slučajeva radi se o jačanju protuzračne obrane koja mora biti kompatibilna sa zrakoplovima što patroliraju zračnim prostorom.

Godišnja cijena air policinga, koja je usporediva s cijenom jednog lovačkog zrakoplova, sasvim sigurno predstavlja poligon za čitav niz neizbježnih pitanja i rasprava o tome je li se Hrvatska trebala odlučiti na opciju koju koriste naši susjedi.


Reci što misliš!