Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak smatra da je Izvješće Europske komisije o provedbi strukturnih reforma u Hrvatskoj, koje uključuje i reformu obrazovanja, visoko obrazovanje i znanost, realan pogled izvana te da iz tih preporuka možemo vidjeti što trebamo učiniti da bismo bili uspješniji, a neke od njih već su ispunjene u prva tri mjeseca ove godine.

U razgovoru za Hinu ministrica Divjak objasnila je ključne elemente iz Izvješća Europske komisija o provedbi strukturnih reforma koji se odnose na područja obrazovanja i znanosti, osvrnula se na PISA testiranja u kontekstu provedbe eksperimentalnog programa kurikularne reforme, izdvajanja za obrazovanje, znanost i istraživanja za koja smatra da se moraju povećati kako bi se do 2020. dosegao cilj od 1,4 posto BDP-a te na problem nedostatnoga cjeloživotnog obrazovanja
 
Europska komisija osvrnula se i na obrazovanje i znanost. Za taj ste resor mjerodavni nepunih godinu dana pa kako gledate na to izvješće?
 
Izvješće Europske komisije o provedbi strukturnih reforma u Republici Hrvatskoj u prošloj godini realno je i ono je pogled izvana. Odnosi se na prošlu godinu, a ja sam resor znanosti i obrazovanja preuzela polovicom 2017. U izvješću je zabilježeno i ono što je pokrenuto u Ministarstvu znanosti i obrazovanja otkako sam ministrica, uz doista veliku političku podršku liberala iz HNS-a, i na što se mogu osvrnuti, a navedeno je i puno toga što još trebamo napraviti u obrazovnoj reformi, visokom obrazovanju i znanosti.
 
Dobro je da postoji takvo izvješće jer se na njega možemo referirati. U njemu stoji da su učinjeni i ohrabrujući koraci, navedeno je dosta preporuka, a neke od njih smo već i ispunili u prva tri mjeseca ove godine.
 
Tako je u izvješću Europska komisija ocijenila kako je dobro da se pokrenula kurikularna reforma, što je bilo vidljivo već i prošle godine. One koje zanima stajalište Komisije o tome uputila bih na 53. stranicu izvješća gdje je navedeno sve što se izravno prepoznaje da je napravljeno, spominju se planovi i eksperimentalna provedba kurikularne reforme. Naravno, izvješće se odnosi na ono što je učinjeno u prošloj godini, ali se navodi i da je dio potrebnih dokumenata pripremljen u skladu s određenom metodologijom, te prihvaćenim ishodima učenja.
 
Ishodi učenja se u našoj javnosti dosta osporavaju, ali u izvješću su oni navedeni kao dobar pristup, posebno jer se povezuju s europskim kvalifikacijskim okvirom koji također prepoznaje kvalifikacije temeljene na ishodima učenja. Posebno je apostrofirana i eksperimentalna provedba kurikularne reforme, veći naglasak stavljen je i na učitelje, a posebice je pohvaljena međunarodna recenzija dokumenata što smo mi uveli, a ranije nije bilo predviđeno.
 
Spominju se i loši rezultati hrvatskih učenika na PISA testiranjima. Kako se to može popraviti?
 
Treba napomenuti da je riječ o rezultatima PISA testiranja iz 2015. a sada se ta testiranja ponovno provode što je za nas izvrsno jer ćemo tako dobiti stvarnu sliku prije no što se uvede eksperimentalni program kurikularne reforme. Naime, iduće PISA istraživanje i testiranje bit će 2021. kada ćemo moći vidjeti konkretan rezultat obrazovne reforme. Vjerujem da će biti pozitivnih pomaka već i u ovogodišnjem testiranju u odnosu na ono iz 2015. jer se u međuvremenu puno radilo, provedene su brojne edukacije i projekti.
 
U tijeku su pilot PISA testiranja, provodi ih Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), a u travnju će se provesti testiranja za sve. Ove godine poseban naglasak je na čitanju, a testirat će se i matematika i prirodoslovlje. Rezultati će naravno biti poznati onda kada se obrade rezultati za sve države koje sudjeluju u PISA testiranjima.
 
Mi u svakom slučaju imamo što raditi. Definitivno zaostajemo u rješavanju problema, s činjeničnim znanjem nemamo toliko poteškoća, ali postoje velike razlike u znanju između škola i učenika. Dobri sustavi pak ne samo da imaju dobre rezultate, odnosno dobre prosječne vrijednosti, nego imaju razmjerno malu disperziju.
 
Kao dobar indikator spominje se da u Hrvatskoj razmjerno malo učenika napušta školu, ali se postavlja i pitanje što se događa kada učenik završi školovanje pa traži posao ili nastavlja školovanje. U tom kontekstu istaknuto je kako je važna reforma kako općeg gimnazijskog obrazovanja, tako i strukovnog obrazovanja.

Na jesen će početi eksperimentalni program kurikularne reforme. Što je s udžbenicima?

Željela bih to malo razjasniti jer, primjerice, u slovenskoj obrazovnoj reformi nije bilo novih udžbenika. Pitanje udžbenika nije krucijalno, već je naglasak na promijenjenome načinu poučavanja i vrednovanja učenika.

Ipak, u Hrvatskoj neće biti tako kao u Sloveniji jer, uz to što postoje dokumenti iz kojih se jasno vidi kakvi će biti ishodi učenja, vidi se promjena paradigme i naglasak na rješavanju problema te kritičkom promišljanju, imamo i javni poziv za nakladnike udžbenika. To će biti tzv. eksperimentalni radni materijali, dobar dio materijala bit će digitaliziran, a određeni dio bit će i tiskan, ali to nužno neće biti ukoričena knjiga već nešto puno konciznije i možda jednostavnije. Jer, nije riječ samo o tome da će školska torba biti lakša za 30 posto, već i o tome da smo izbacili barem 30 posto 'bubanja' činjenica - to je koncept Škole za život, kako smo i nazvali eksperimentalnu faza kurikularne reforme.

Očekujem da će se nakladnici odazvati na javni poziv, a sigurna sam da to što želimo da se u školama provede digitalna transformacija trebaju iskoristiti i nakladnici za svoju digitalnu transformaciju, kako ne bi izgubili korak s potrebama obrazovnoga sustava.

Osim navedenoga, naši stručnjaci koje povlačimo iz škola, uz pomoć europskih stručnjaka, rade na tzv. metodičkim priručnicima koji će služiti nastavnicima svih predmeta da se mogu pripremati i osmišljavati nastavu u skladu s paradigmom da je učenik u središtu, da imamo digitalnu transformaciju i da je naglasak na rješavanju kompleksnih problema i slično.

To se sve priprema i od nove školske godine to ćemo raditi u odabrane 72 škole (46 osnovnih i 26 srednjih koje polazi oko 8500 učenika i u kojima je zaposleno 1500 učitelja i profesora), ali će svi materijali biti dostupni i drugim školama.

Nakon razgovora s kolegama ministrima i proučavanja materijala mogu reći da hrvatska eksperimentalna provedba spada među one bolje pripremljene. Ipak, treba znati da je riječ o eksperimentalnoj provedbi koja i služi tome da se vidi što je dobro, a što treba promijeniti.