Kampanja za spas rijeke Drave od izgradnje dviju hidroelektrana, Molve 1 i 2, koju je svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF započela početkom ove godine, dobiva svoj nastavak na Međunarodni dan pokreta za rijeke koji se danas obilježava.

Deset dana uoči Sata za planet Zemlju, WWF-ove inicijative koja ove godine ima cilj podići svijest o biološkoj raznolikosti je pokrenuta peticija namijenjena županu Koprivničko-križevačke županije g. Darku Korenu u kojoj se traži da se odustane od plana izgradnje hidroelektrana.   

„Svojim tokom na području gdje se planira izgradnja hidroelektrana, Drava je jedna od posljednjih prirodnih rijeka u Europi. Uđu li hidroelektrane u Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije, ostvarit će se zakonski preduvjet za njihovu izgradnju, a time bi se nepovratno uništila iznimna biološka raznolikost ovog područja koje nazivamo Europskom Amazonom. Hidroelektrane bi onemogućile planiranje drugih aktivnosti na tom području, poput održivog turizma ili obnove rijeka, koje u velikoj mjeri financira EU,“ rekla je Ivana Korn Varga, voditeljica projekata u WWF Adriji.

Slatkovodne vrste izumiru najbrže od svih, čak 81 posto u posljednjih 50 godina, uglavnom zbog izgradnje brana koje ometaju povezanost rijeka. To izravno utječe na našu sposobnost ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama pa je i to razlog da kažemo: „Dosta je! – Spasimo rijeku Dravu od izgradnje hidroelekrana!“

Zbog svoje prirodne vrijednosti cijela je rijeka Drava u Hrvatskoj uključena u ekološku mrežu Natura 2000, Regionalni park Mura-Drava te UNESCO Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Drava je dom ugroženim vrstama ptica poput bregunice i male čigre. Tu je zabilježeno i 70 vrsta riba, više nego u bilo kojoj rijeci u Hrvatskoj. Utjecaj hidroelektrana na riblji fond bio bi iznimno velik jer bi se ribama onemogućila migracija.

„Neoprostivo je žrtvovati neprocjenjive ekološke funkcije rijeke Drave i postojeću i buduću mjerljivu gospodarsku korist za cijelu zajednicu. Izgradnja hidroelektrana donosi tek malu gospodarsku korist ograničenom broju ljudi i potencijalno ogromnu opasnost za cijelu zajednicu“, ističe gđa. Helena Hećimović, koja je prije dva desetljeća započela borbu protiv izgradnje tadašnje HE Novo Virje. Tada je uspjela, a sada je ponovno čeka borba za isto područje, samo pod drugim nazivom – HE Molve 1 i 2.

Posljedice izgradnje bile bi velike i nizvodno, jer bi se zbog snižavanja razine podzemnih voda smanjila količina pitke vode za oko 300.000 stanovnika. Opadanje razine podzemnih voda utjecalo bi i na šume hrasta lužnjaka, što bi osjetila i domaća drvna industrija.

Izgradnja brana i akumulacija prouzrokovala bi smanjenje prirodnih retencija koje nas brane od velikih poplava, te promijenila mikroklimu tog područja.

„Kako je tema ovogodišnjeg Sata za planet Zemlju očuvanje bioraznolikosti i povezanost s rijekama, pozivamo sve ljubitelje prirode da potpišu peticiju i tako daju svoj doprinos za očuvanje Drave“, zaključila je Ivana Korn Varga.