znanstvenici upozoravaju
Trećina koraljnih grebena preplavljena plastikom
Nakon globalnog zatopljavanja plastika je jedna od najvećih prijetnji budućnosti koraljnih grebena, kažu znanstvenici.
Više od 11 milijarda komada plastike pronađeno je u trećini koraljnih grebena proučavanih na području azijsko-pacifičkog područja, prenosi BBC.
Procjenjuje se da će taj broj porasti na više od 15 milijarda do 2025.
Plastika dvadesetak puta povećava rizik pojave bolesti na koraljnim grebenima, prema istraživanju. Plastične vreće, boce i vreće riže su među pronađenim predmetima.
"Mogu reći da je plastika jedna od najvećih prijetnji u oceanima u ovom trenutku, osim klimatskih promjena", kaže Joleah Lamb sa sveučilišta Cornell u Ithaci.
"Tužno je koliko je komada plastike na koraljnim grebenima... ako možemo početi utjecati na te velike zagađivače plastikom onda se možemo nadati da možemo početi smanjivati količinu koja završava na tim grebenima".
Više od 275 milijuna ljudi na svijetu ovisi o koraljnim grebenima kao izvorima hrane, turističkom prihodu te za njih imaju kulturni značaj i štite obalna područja.
Vjeruje se da plastika omogućava bolesti koje napadaju morske beskralježnjake koji omogućavaju bujanje koraljnih grebena.
Velika je vjerojatnost da se grane koralja zapetljaju u plastiku. To su važna staništa riba i za ribarenje, kažu znanstvenici.
"Mnogo puta naiđemo na velike vreće riže ili plastične folije za omatanje" kaže dr. Lamb koji je vodio istraživanje.
Ono što otkrivamo je da je osam puta veća vjerojatnost da se oko tih koralja s mnogo grana omota plastika.
U istraživanju objavljenom u časopisu Science međunarodni su istraživači proučili više od 150 grebena iz četiri zemlje na azijsko-pacifičkom području od 2011. do 2014.
Plastika je otkrivena u trećini proučenih grebena. Grebeni blizu Indonezije imali su najviše plastike dok su australski grebeni pokazivali najmanju koncentraciju. Tajland i Mjanmar su bili u sredini.
Ranija istraživanja otkrila su da plastični otpad može predstavljati stres za koralje sprječavanjem prodiranja svjetla i kisika pa se patogeni organizmi mogu zadržavati.
Na temelju procjena o plastičnom otpadu koji završava u oceanima znanstvenici sugeriraju da se broj komada plastičnog otpada koji završava na koraljima u azijsko-pacifičkoj regiji može povećati s 11,1 milijarda na 15,7 milijarda komada do 2025.
Svake godine, prema procjenama u oceanima završava 4,8 do 12,7 milijuna tona plastike.
Vezane vijesti
-
-
Zagreb je jučer bio jedan od deset gradova s najzagrađenijim zrakom, objavio je švicarski portal IQAir koji objavljuje podatke o kvaliteti zraka diljem svijeta, piše u subotu Jutarnji list.
-
Mnoge studije otkrile su potencijalno štetne kemikalije u svakodnevnim proizvodima, od kozmetike pa sve do omota hrane. Iako mnoge od tih kemikalija ne predstavljaju preveliku opasnost u malim dozama, svakodnevno i često izlaganje s vremenom može dovesti do zdravstvenih problema.
-
Sintetičke kemikalije zvane ftalati koje se nalaze u raznim potrošačkim proizvodima poput kutija za hranu, šampone, šminke, parfema, čak i dječjih igračaka, mogu prouzročiti od 91000 do 107000 slučajeva prijevremenih smrti godišnje.
Izdvojeno
-
Krumpir je jedna od najbitnijih namirnica u mnogim kućanstvima, ali može brzo proklijati ako se ne čuva u pravim uvjetima.
-
Katamaran "Princ Zadra" koji se sinoć nasukao na hridi ispred otoka Premude poslijepodne je potonuo, priopćilo je Ministarstvo mora. Kako neslužbeno doznajemo, još mu je samo vrh iznad površine.
-
To je razočaravajuće, rekla je izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen na klimatskom samitu COP29 u Bakuu.
-
Povodom Europskog dana jednakih plaća SDP je danas na Narodnom trgu u Zadru, kao i drugim gradovima širom RH, organizirao kampanju kojoj je cilj podizanje svijesti o nejednakim plaćama muškaraca i žena u RH i na razini EU.
Reci što misliš!