govor mržnje?
Nijemci neugodno iznenađeni hrvatskim udžbenicima
Agencija DPA (Deutsche Presse Agentur), koju prenosi većina najvažnijih medija njemačkog govornog područja, u jednom tekstu ovih dana pozabavila se školskim udžbenicima u Srbiji i Hrvatskoj, za koje piše kako mlade iz obje države uče da jedni druge mrze.
“I nakon 25 godina od raspada Jugoslavije se jedva dogodilo
suočavanje s tim ratom. Umjesto toga, učenici u Srbiji i
Hrvatskoj uče jednostranu i nehistorijsku verziju prošlosti”,
konstatira DPA, a prenosi Index.
Citira se povjesničar iz Srbije Aleksandar Miletić koji smatra da
se na nastavi povijesti tamošnje učenike “uči netoleranciji i
mržnji”, za što se navodi primjer udžbenika za treći razred
gimnazije u kojem piše da se kroz stoljeća pokazalo da su
Albanci, Crnogorci i Bošnjaci do srži pokvareni, dok su Srbi
uvijek djelovali s najčistijim moralnim namjerama.
“Najvažniji udžbenici povijesti u Hrvatskoj i Srbiji indoktriniraju djecu i huškaju ih protiv susjeda. U udžbenicima je sve predstavljeno u crno-bijelom tonu bez sivih zona. Pozicija vlastitog naroda kao žrtve već se dokazuje u učenju o 19. stoljeću. Svaka krivica je uvijek apsolutno na drugoj strani. Strašni zločini pripadnika svojeg naroda redovito se opisuju kao “osvetničke akcije pojedinaca” i tako umanjuju.
Dok smo “mi” uvijek bili miroljubivi i konflikte htjeli
isključivo rješavati diplomatskim putem, “oni” su se samo bavili
agresivnim osvajanjima”, opisuje DPA općeniti ton udžbenika
povijesti u Hrvatskoj i Srbiji.
Navodi se kako se u Hrvatskoj uči da je samostalnost države
zapravo reakcija na višestoljetne želje Srba da vladaju nad
Hrvatima, dok učenici u Srbiji pak uče da su se Srbi uvijek samo
branili od “fašističkog hrvatskog nacionalizma” i da bi bez toga
inače bilo istrebljeni. Srbiju se pak predstavlja kao uzor
demokracija, koja je nažalost stalna žrtva “svjetske zavjere”, te
se u jednom udžbeniku može doslovno naći sljedeća rečenica:
“Ono što u Drugom svjetskom ratu nije uspjelo fašističkoj Hrvatskoj kasnije su napravile euro-američke demokracije.” Misli se na “nestanak Srba” iz Hrvatske. Spominje se naravno i “austrijsko-njemačka zavjera” protiv Srbije.
“Ono što obje strane ignoriraju jest kako same rade na tome da
prodube probleme u međusobnim odnosima”, piše DPA i podsjeća da
se u obje države rehabilitiraju fašistički zločinci te posebno
slave “povijesne ličnosti koje su trn u oku drugoj strani”.
Onda nije iznenađujuće što su i danas između dvije države mnogi
problemi neriješeni, poput nestalih u ratu, plaćanja odštete,
dogovora o razgraničenju, navodi DPA i konstatira da je temeljni
problem što se odbija govoriti o žrtvama i traumi druge strane.
Članak završava spominjanjem izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je rekla da će još mnogo vode proteći Dunavom prije nego Hrvatska i Srbija postanu prijatelji. Njena je izjava opisana kao nediplomatska i navedena kao primjer produbljavanja problema između dviju susjednih država.
Vezane vijesti
-
Time smo, smatra Mesić, dopustili da malobrojni ustašonostalgičari nametnu prikaz nedavne povijesti koji je rezultirao trovanjem mlade generacije, a uz politiku, najpogubniju ulogu u tome su odigrali povijesni udžbenici, a ne mogu i neću amnestirati ni medije
-
Ženska košarkaška reprezentacija Hrvatske u srijedu putuje u bugarski Botevgrad na prvu utakmicu kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2023., a susret protiv Bugarske je dan kasnije (18 sati).
-
Beograd će dobiti ulicu Mate Parlova, najuspješnijeg jugoslavenskog boksača svih vremena i osvajača naslova europskog i svjetskog prvaka, te olimpijskog šampiona, odlučilo je u utorak povjerenstvo Skupštine Beograda, u trenutku dok se u srbijanskoj prijestolnici održava Svjetsko prvenstvo u boksu.
-
Ministrica kulture i informiranja Srbije Maja Gojković i čelnica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić oslikavanjem lika bana Josipa Jeličića na zidu svečane dvorane označile su u subotu navečer početak unutarnjih radova na obnovi njegove rodne kuće.
Izdvojeno
-
Suho, uz promjenjivu naoblaku, ujutro i mjestimičnu sumaglicu, u unutrašnjosti i maglu, te najnižu temperaturu zraka od 5 do 8 °C, dok će uz more biti uglavnom 11, 12 °C. Poslijepodne također iznadprosječno toplo - između 14 i 18 °C.
-
Otkriće antibiotika jedan je od najvećih medicinskih otkrića 20. stoljeća. Prije antibiotika, porođaj, infekcija mokraćnog sustava ili obična posjekotina mogli su dovesti do smrti od infekcije.
-
U tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Potočnica na otoku Pagu (grad Novalja).
-
Policija je i proteklog vikenda na zadarskim prometnicama provodila pojačani nadzor prometa, a u akciju je bio uključen maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika, kao i svi raspoloživi uređaji i oprema koja se koristi u nadzoru i kontroli prometa: uređaji za utvrđivanje stupnja alkoholiziranosti, uređaji za nadzor brzine, testeri za droge i dr.
Reci što misliš!