tko je kriv
Građani sve gladniji, a političarima puna usta o pločama: jesmo li se uopće okrenuli budućnosti?
Jesmo li se nakon pet godina usmjerili budućnosti ili još živimo u prošlosti? Jedni priznaju odgovornosti za nimalo idealno stanje u zemlji, drugi pak krivnju prebacuju na druge
Gotovinina prva poslanica nakon izlaska na slobodu: rat pripada povijesti - okrenimo se budućnosti, punih pet godina često je citirana poruka.
"Kako gledate na to jesmo li se uistinu okrenuli toj budućnosti? Jesmo. Zadovoljni ste kakvo je sad stanje? Uvijek može bolje", kazao je svojedobno umirovljeni general Ante Gotovina.Od kopanja smeća sigurno može bolje - jer neimaština i glad hrvatska su stvarnost.
Tko je za nju kriv?
"Svi na političkoj sceni su suodgovorni, ali ne samo politika nego i mediji u svim sferama društva. Svakako se trebamo okrenuti budućnosti ne zaboravljajući nađu turobnu prošlost zahvaljujući kojom smo tu", smatra Milijan Brkić (HDZ), zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Sabora.
Bez ideoloških prepucavanja i raspravljanja - očito ne ide. Dok su građani sve gladniji, političarima su puna usta priča o pločama. Narodu je toga dosta, prenosi RTL.
"Svi su odgovorni koji su bili na vlasti zato što situacija nije bolja. Po meni je godina 2016. ta koja nas je puno vratila unatrag, a tome su pridonijeli Karamarko i društvokoje je on doveo, mi vidimo primjerice na Hasanbegoviću da pričaju o godinama koje su ostale iza nas", smatra SDP-ov saborski zastupnik Gordan Maras (SDP).
I dok političari prebacuju krivnju jedni na druge, stastistike kažu da je državu do 2016. napustilo oko 125 tisuća ljudi, no stvarna brojka još je dramatičnija.
"Mi se ne osjećamo odgvornim, mi smo bili na vlasti jedan vrlo kratak period", kazao je Nikola Grmoja (Most), saborski zastupnik.
Mito i korupcije s jedne strane, a s druge blokirani, ovršeni i nezaposleni.
"U saboru kad se raspravlja kada krenu strelice desnih prema lijevima, oni su svi isti, onda je veselo kada se govori o ustašama i partizanima, a kad se govori o ovakvim stvarima kao danas onda je žamor i nitko ne sluša", komentirao je Goran Aleksić(SNAGA).
No i građane rijetko tko sluša, a još rjeđe pita. Svoj glas za kvalitetno i moderno obrazovanje odavno su dignuli.
"Mislim da gledamo u budućnost i meni je zapravo drago da smo jučer, kada se slavilo oslobođenje generala, mi smo baš jučer promovirali program uvođenja informatike, to je sigurno pogled u budućnost, ali simboličan", izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
A bolje budućnosti nema dok politika na prvo mjesto ne stavi građane, umjesto vlastitih interesa.
Vezane vijesti
-
Kosovo je 17. veljače 2008. jednostrano proglasilo neovisnost i od tada steklo međunarodno priznanje 110 zemalja, iako se tome Beograd žestoko protivio
-
-
-
Izdvojeno
-
Natjecanje će se održati u nedjelju 26. siječnja, 2025. godine u Športskoj dvorani Krešimir Ćosić (dvorana 2) sa početkom u 10:00 sati.
-
Raspored nestanka električne energije za petak, 17. siječnja 2025.
-
Triler "Konklava" i mjuzikl Francuza Jacquesa Audiarda "Emilia Perez" prednjače po nominacijama za Baftu, britansku filmsku nagradu čija će se dodjela održati 16. veljače u Londonu.
-
Engleski prijevod romana "Sinovi, kćeri" Ivane Bodrožić jedan je od romana u konkurenciji za prestižnu književnu nagradu Dublin Literary Award 2025 (bivša IMPAC Award), izvijestila je agencija Corto Literary.
Reci što misliš!