Broj iseljenih iz Hrvatske rapidno raste. Službenih brojki još nema, ali neslužbeni podaci emitivnih zemalja u koje Hrvati posljednjih godina silom prilika odlaze, prelaze 200 tisuća ljudi

Da je stanje već odavno postalo alarmantno govori i sve manje djece u hrvatskim školama. U sedam ih se ove godine neće održati nastava, a u čak 95 nema upisanih prvašića...

Sve je manje dječje galame po školskim hodnicima, a neke su sablasno tihe. Jedna od takvih je i Osnovna škola Vladimira Nazora u Slavonskom Brodu. Ravnateljica Vesna Šimić:

"Kad sam došla u ovu školu, zatekla sam tisuću učenika u školi, a sad ih imamo između 630 i 640. Rapidno opada broj učenika, a posebno zadnje 2 do 3 godine. To su mahom mladi ljudi koji su s obitelji otišli u inozemstvo, tako da ovaj trend opadanja djece na žalost ne prestaje", upozorava Šimić. 

Ništa bolje nije ni u Požegi. Ravnateljica tamošnje Osnovne škole Antuna Kanižlića, Marija Samardžija:

"Situacija od koje se ježim, jer u zadnjih 5-6 godina mi gubimo u prosjeku jedan cijeli razred, dakle depopulacija je prestrašna! Ljudi iz prigradskih naselja, ali i također iz grada uglavnom odlaze u Njemačku i Austriju i u jednom danu ja mogu izgubiti ponekad po četvero djece. Kad kompariramo prošlu i ovu školsku godinu, ne gubimo više jedan, već dva razreda", kaže Samardžija. 

Ipak, broj upisanih prvašića daje naslutiti da nije sve tako crno, jer se od godine do godine ne razlikuje baš previše. Potvrdit će to i pomoćnica ministrice obrazovanja Lidija Kralj:

"Usporedimo li s prošlom godinom, to je otprilike dvije tisuće djece manje u prvim razredima osnovne škole. Pogledamo li malo više unatrag, brojka je otprilike ista kao prije 4 godine. Ne bih rekla da je baš tako alarmantno i drastično smanjenje, ali slažem se s vašom tvrdnjom da različite promjene utječu na to koliko djece imamo u našim školama", tvrdi pomoćnica ministrice.

No brojke ne lažu. A one govore da se u sedam škola ove godine nije oglasilo zvono, a u gotovo nevjerojatnih 95 nema upisanog niti jednog jedinog prvašića. Stvar je u interpretaciji statistike kaže ravnateljica Samardžija.

"Gospođa Kralj je u pravu. Ako gledate po našoj školi, mi smo prošle godine imali 57 učenika, a sad imamo 59, ali ako gledate ukupan broj koliko smo imali upisanih u cijeloj školi od prvog do osmog razreda, tu je taj poražavajući podatak", zaključuje Samardžija. 

Ne biste vjerovali, ali i za iseljenu djecu postoji rješenje u obliku Europskih škola u kojima se školuju po hrvatskom kurikulumu na hrvatskom jeziku. U jednom malenom Luksemburgu postoji razred s 30 naše djece. Pa ako već odlaze od kuće, nek‘ se barem školuju na hrvatskom.

"U realnom okruženju, znači s učiteljicom koja je iz Hrvatske, koja je studirala hrvatski jezik, učiti svoj jezik, kulturu i ostale stvari. Dakle za one roditelje koji se s djecom odsele izvan Hrvatske, i dalje postoji mogućnost da ostanu povezani s matičnom kulturom, jezikom, da zapravo ne zaborave svoj materinji jezik", pojašnjava pomoćnica ministrice.

Može li Hrvatska na taj način vratiti kući djecu čiji su roditelji obitelji povukli u egzodus?

"Drugi koji su otišli, imam takve informacije i njihove izjave, da planiraju i ostati", zaključuje priču ravnateljica Osnovne škole Vladimir Nazor u Slavonskom Brodu, Vesna Šimić.