Nakon natjecanja u Bari u petak i Čoji u subotu, u nedjelju 6. kolovoza održat će se ovogodišnja 302. Sinjska alka - hrvatska viteška igra kojom se slavi pobjeda nad osmanskim osvajačima 14. kolovoza 1715.

Alka je pojedinačno viteško nadmetanje u kojem može sudjelovati najmanje 11 i najviše 17 alkara, a slavodobitnik je onaj koji u tri utrke gađanjem u alku prikupi najviše punata, odnosno bodova. Alkar, jahač na konju, u punom trku mora proći trkalištem dužine 160 m (tolerira se vrijeme do 12 sekundi) te pokušava kopljem pogoditi središte malog željeznog kruga koji se zove alka.

Svaki pogodak "u sridu" slavi se oglašavanjem limene glazbe, te pucnjima iz "mačkula" - starinskog topa. Trče se tri trke i bodovi se zbrajaju. Alkar s najviše osvojenih bodova postaje slavodobitnik. Slavodobitnik Alke je bogato nagrađen, a Sinjani i narod Cetinske krajine, do Alke iduće godine, slave ga kao svojeg najboljeg junaka i viteza. 

Na ovogodišnjim alkarskim pripremama sudjelovali su: Josip Benja, Kristijan Bikić, Stipe Bogdan, Josip Čačija, Jure Domazet Lošo, Alen Filipović Grčić, Hrvoje Filipović Grčić, alajčauš Ivica Filipović Grčić, Denis Gugić, Andrija Hrgović, Dušan Ivandić, Frano Ivković, Josip Jadrijević, Stipe Jukić, Bože Mandac, Nenad Marić, Joško Masnić, Alen Poljak, Tino Radanović, Ante Runje, Marko Šuća, zamjenik alajčauša Mario Šušnjara, Martin Šušnjara, Frano Talaja, Petar Tomašević, Marko Vrca, Branimir Vučković, Ante Zorica, Ivo Zorica i Mihovil Župa.

Alku je do sada najviše puta dobio Nikola Cerinić (slavodobitnik dvanaest puta), slijede ga Nikola Jelinčić (slavodobitnik osam puta), te Jozo Boko, Janko Kelava, Anđelko Vučković i Ognjen Preost, koji su po pet puta bili slavodobitnici Sinjske alke.

Alkom se obilježava pobjeda nad osmanskim osvajačima

Pobjednik prošlogodišnje 301. alke bio je Tino Radanović iz Sinja. Slavodobitnikom ga je proglasio alkarski vojvoda Ante Vučić i na koplje mu privezao plamenac hrvatske trobojnice, znamenje pobjede, koje je slavodobitnik pronio ulicama Sinja. Pokroviteljica Sinjske alke predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović slavodobitniku je darovala sablju i zlatni prsten s hrvatskim grbom. Viteško alkarsko društvo slavodobitnika nagrađuje zlatnom plaketom i s 40.000 kuna. 

Sinjskom alkom se obilježava pobjeda nad osmanskim osvajačima 14. kolovoza 1715. kod Sinja. Na taj dan 700 hrvatskih branitelja iz Sinja odbilo je navalu turskoga zapovjednika Mehmed-paše Čelića čija je vojska brojala 60.000 vojnika.

U Cetinskoj krajini još živi predaja kako je Čudotvorna Gospa Sinjska otjerala Osmanlije, a Sinjani su kao vječni zavjet odanosti i poštovanja utemeljili vitešku igru Alku, oživljavajući tako svake godine prve nedjelje u kolovozu svoju slavnu pobjedu. Dva dana prije Alke održava se generalna proba (tzv. Bara), a uoči samog natjecanja druga generalna proba (tzv. Čoja).

U znak priznanja za poticanje domoljublja i očuvanje povijesnih, kulturnih, etnografskih i drugih vrijednosti, Sinjska alka je po međunarodnim mjerilima proglašena pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije 1979., a 15. studenog 2010. upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

Naziv Alka potječe iz turskoperzijskog jezičnog sloja, a znači prsten, obruč.

Sinjska alka danas je jedinstveno viteško natjecanje u Europi. Nastala je početkom XVIII. stoljeća. Inače je nastavak mnogobrojnih viteških nadmetanja što su se održavala u nekim većim mjestima mletačke Dalmacije, a najpoznatija su ona u Zadru (do 1820.), Imotskom (do oko 1840.) i Makarskoj (do 1832.).