smanjenje emiisije stakleničkih plinova
U Hrvatskoj na snagu stupio Pariški sporazum
Pariški sporazum kojim su se sve države članice Europske unije obvezale do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto kako bi se ublažile posljedice globalnog zatopljenja i zaustavio daljnji rast temperature zraka, stupio je u petak na snagu u Hrvatskoj.
"Hrvatska će predano ispunjavati obveze koje proizlaze iz
Pariškog sporazuma kao i ostale države Europske unije i svijeta
koje su ratificirale taj iznimno važan dokument. Svjesni smo
posljedica globalnog zatopljenja koje se pojavljuju i kod nas,"
izjavio je, kako je priopćeno iz Ministarstvazaštite okoliša i
energetike, ministar Tomislav Ćorić.
"Poplave i sve dulji periodi suša samo su dio vremenskih nepogoda s kojima se suočavamo. Pariški sporazum omogućit će da se s tim posljedicama nosimo na kvalitetan način. Uz to, potaknut će razvijanje projekata čiste energije i energetske učinkovitosti koji će povećati razinu zaštite okoliša i potaknuti rast gospodarstva", istaknuo je ministar Ćorić.
Pariški sporazum potpisalo je 195 zemalja, a Hrvatska je 147 država koja ga je ratificirala. Glavni cilj Sporazuma je smanjenje emisija stakleničkih plinova i ograničenja rasta globalne temperature na manje od 2 stupnja u odnosu na predindustrijsku razinu, podsjeća Ministarstvo.
Za Hrvatsku je utvrđen cilj smanjenja emisija za sedam posto u odnosu na razinu iz 2005.
Obvezu smanjenja emisija države članice Europske unije provode zajednički putem sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU ETS). Za EU ETS sustav uspostavljena je zajednička kvota te su u njega uključena i 52 postrojenja iz Hrvatske. Za emisije i sektore koji nisu obuhvaćeni EU ETS sustavom za države članice se određuje godišnja nacionalna kvota koja se ne smije prekoračiti. Ta se kvota uspostavlja temeljem solidarnosti. U tijeku je rasprava o prijedlogu Uredbe do 2030., a za Hrvatsku je utvrđen cilj smanjenja emisija za sedam posto u odnosu na razinu iz 2005.
Hrvatska se, napominje Ministarstvo, aktivno priprema za ispunjenje obveza koje proizlaze iz Pariškog sporazuma. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je Niskougljičnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. i u postupku je izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040.
Prema klimatskim modelima i scenarijima, stručnjaci procjenjuju da će do 2100. temperature na području Hrvatske porasti od 2.4 do 4.9 Celzijeva stupnja, a prisutan je i opći trend izmjenjivanja ekstremnih suša i poplava koje pogubno djeluju na sve ljudske aktivnosti. Globalne promjene klime djeluju i na promjene temperature i saliniteta mora te uz promjenu cirkulacije mijenjaju strukturu i funkcioniranje ekosustava.
Duga obalna linija čini Hrvatsku ranjivom na porast razine mora. Detektirana je osjetljivost na promjenu razine mora povijesnih jezgri gradova kao što su Nin, Zadar, Šibenik, Split, Stari Grad ili Dubrovnik, a na porast razine mora je osjetljiva i dolina rijeke Neretve, napominju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike u priopćenju.
Vezane vijesti
-
Hrvatski znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković i Instituta za oceanografiju i ribarstvo uspješno su verificirali atmosferska polja čija je razlučivost prikladna za klimatski model Jadrana, i te rezultate objavili u vodećem svjetskom časopisu za razvoj modela u geoznanostima 'Geoscientific Model Development', priopćeno je s Ruđera.
-
Sjedinjene Države službeno su u srijedu istupile iz Pariškoga klimatskog sporazuma u borbi protiv klimatskih promjena, točno godinu dana nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa obavijestila Ujedinjene narode o izlasku SAD-a.
-
Iako očekivano, povlačenje SAD-a iz Sporazuma o klimatskim promjenama izazvalo je šok u svijetu. Američki predsjednik Donald Trump i prije dolaska na vlast izražavao je spremnost podržati upotrebu fosilnih energenata (ugljen, nafta, plin) u ime zaštite radnih mjesta te je najavljivao povlačenje iz Sporazuma o klimatskim promjenama, koji smatra štetnim za gospodarstvo svoje zemlje. I dok kritičari smatraju da Trump zapravo štiti interese naftne industrije, postavlja se pitanje zašto se digla tolika halabuka digla i što je uopće posrijedi. Donosimo šest glavnih pitanja vezanih uz Pariški sporazum i njegovu važanost .
-
Lideri Sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) okupljeni u petak u Taormini dogovorili su nove akcije u borbi protiv terorizma, ali se nisu uspjeli složiti oko pitanja klime jer američki predsjednik Donald Trump i dalje ne želi podržati Pariški sporazum o klimatskim promjenama, javile su agencije.
Izdvojeno
-
Odlične vijesti za Hrvatsku stižu iz Londona, točnije iz Wanderlusta, jednog od najuglednijeg britanskog medija specijaliziranog za putovanja.
-
(VIDEO) U hotelu A'mare večeras započinje lijepa humanitarna priča zadarskih Lionsa. Sudjelujte i vi!
-
Misterij snimke stare gotovo četiri desetljeća konačno je riješen. Umjetnici nisu ni znali da tisuće ljudi traži njihovu pjesmu na internetu.
-
Kako su izlazne ankete u SAD-u počele upućivati na drugo predsjedništvo Donalda Trumpa, mnogi Amerikanci već su počeli tražiti drugu vrstu izlaza: odlazak u inozemstvo.
Reci što misliš!