Čini se da je Preko uistinu eko! Sudeći barem po količini otpada izronjenog u subotu u velikoj akciji čišćenja podmorja na potezu Marina Preko – stara zgrada Elektre.

U kamion općinskog komunalnog poduzeća Obala i parkovi ukrcano je oko 200 kilograma plastike, stakla, željeza, pitara, sitnih dijelova različite brodske opreme, automobilskih guma…, barem pet, šest puta manje otpada nego što je prije dvije godine izvađeno iz lučice u središtu mjesta.

Akcija je trajala tri sata, a roniocima Ronilačkog kluba sv. Roko pridružila se tek nekolicina Prečana na kopnu i pomagači u kaićima Enco Marcelić, Marijan Sorić, Julijan Košta te posada Marine Preko. U akciju su se uključili i Đani Iglić iz RK sv. Roko te biologinja, prof. dr. sc. Anamarija Frankić.

- Nije strašno! Nažalost, sudjelovala sam u mnogim akcijama na našim otocima i to je bila katastrofa. Nevjerojatno je što sve ljudi bace u more. Sve što čovjek koristi završava u moru jer je to, nažalost, bio običaj i naših starih u Dalmaciji da sve bacaju u more. Ali onda je kvaliteta toga otpada bila drukčija. Danas je otpad vrlo toksičan, a najveći problem u moru je plastika. Sve što koristimo zapakirano je u plastiku, nano plastiku, mikro plastiku... To jednostavno moramo spriječiti, komentirala je prof. dr. Frankić, koja je u petak navečer u POU Dom na žalu održala predavanje naslovljeno "Rješenje u prirodi: krš, žalo školjke i što možemo od njih naučiti".

- Na Zadarskom sveučilištu imamo novi kolegij, biomimikrija, koji je interdisciplinarna znanost učenja o prirodi i od prirode. Što možemo naučiti od pojedinih vrsta biljaka i životinja, ekosistema i staništa kako bismo primijenili ta rješenja koja je priroda odavno adaptirala. Primjera je puno, pogotovo iz mora. Pa tako zahvaljujući morskim psima mnoge bolnice, odjeli intenzivne njege, više nemaju problema s čistoćom. Tehnolozi su kopirali kožu morskog psa, koja je u nano strukturi takva da onemogućuje  množenje bakterija, kako bi koristili te podloge u prostorijama gdje mora biti besprijekorna čistoća.

Dakle, u medicini, ali i u svakodnevnom životu znamo da je čovjek uvijek učio od prirode. I sada to vraćamo na jedan moderniji, tehnološki, industrijski, inženjerski način. Tako da su moji studenti s različitih usmjerenja, ne samo biolozi nego i, primjerice, studenti arhitekture, dizajna. Jer riječ je o umjetnosti koju je priroda ostvarila svojom ljepotom, funkcijom i formom. Priroda ne zagađuje, ne stvara otpad i smeće… Kad bi nestalo čovjeka, priroda bi se oporavila, a kad nestaju vrste i biološka raznolikost, čovjek također pati zajedno s prirodom. I to moramo promijeniti, poručuje dr. Frankić, koja se u svom predavanju osvrnula i na obalni dio otoka Ugljana, od Kali do Poljane, te ustvrdila da na tome potezu više nema nijednog prirodnog žala osim na sv. Petru u Poljani.

U organizaciji ekološkog vikenda u Preku sudjelovao je i Đani Iglić iz Ronilačkog kluba sv. Roko iz Bibinja, koji je sa svojim kolegom Alenom Petanijem govorio o novootkrivenim i invazivnim vrstama flore i faune u zadarskom akvatoriju te u POU Dom na žalu otvorio izložbu podvodnih fotografija bibinjskoga kluba.

Prema njegovim riječima, ljudi koji žive uz obalu premalo znaju o životu morskog podmorja. Invazivne alge pokriju neko određeno područje te autohtone vrste koje mogu pobjeći bježe, a one koje nemaju tu mogućnost ugibaju.

- Puno je novootkrivenih invazivnih vrsta, posebno na dijelu od Ždrelca do marine u Sukošanu jer je na tome području vrlo razvijen nautički turizam. Tamo smo našli i plavog raka, Caulerpu racemosu, zelenu morsku algu, našli smo i neke vrste puževa koje prije nismo primijetili. Pišući knjigu o puževima golaćima Jadrana, oko Ždrelca smo otkrili desetak novih vrsta, nisu sve invazivne, ali očito je na tome dijelu more dosta opterećeno, kazao je Iglić te napomenuo da je Caulerpa racemosa na ovom dijelu Jadrana vrlo agresivna.

- Nažalost, ne možemo ništa napraviti jer svi pokušaji da nešto učinimo su preskupi. Na nekim područjima alga stagnira, na nekima se čak i povukla pa se nadamo da će se to dogoditi i kod nas, dodao je Iglić.

Nositelji projekta „Preko je eko“ su Udruga TIM, partneri Zadarska županija i LAG Mareta, a suorganizatori Općina Preko, TZO Preko, Ronilački klub sv. Roko Bibinje, Obala i parkovi d.o.o., Zajednica tehničke kulture Zadarske županije i Marina Preko.