U srijedu u klubu Knjigozemska u programu udruge Antifjaka zadarski studenti raspravljaju o uvođenju vojnog roka u Hrvatskoj

Vojni rok kakvog danas znamo javlja se oko Francuske revolucije i postaje osnovni način za stvaranje velikih moćnih vojski. Većina europskih nacija je kopirala taj sistem sve do početka 21.st. kada se sve više država okreće profesionalnim vojskama u koje se dobrovoljno prijavljuje. Ekonomski govoreći, obavezni vojni rok u mirnodopskom razdoblju nije isplativ.

U Hrvatskoj je obavezni vojni rok ukinut 2008. godine do kada je trajao 6 mjeseci. Nakon toga krenulo se na stvaranje profesionalne vojske od 16,000 vojnika koja se smatrala dovoljnom za obrambene potrebe.

Ove godine Ministarstvo obrane najavilo je 2018. pokusni projekt, a 2019. uvođenje obaveznog vojnog roka koji bi trajao mjesec dana za 30,000 mladića godišnje. Ministar obrane Krstičević smatra da je povratak obaveznog vojnog roka nužan zbog nepovoljnih geopolitičkih uvjeta u regiji. 

Pitanje uvođenja obaveznog vojnog roka otvara brojna pitanja zanimljiva za raspravu u okvirima sociologije.

Zašto ponovno isključivanje žena iz obveznog vojnog roka kada su profesionalna vojska, dragovoljno ročištvo i pričuva otvoreni za žene? Možemo li govoriti o vojnom roku kao ritualu inicijacije mladića i podupiranju hegemonijske muškosti? Na koji su način trendovi militarizacije društva povezani s kulturom nasilja? Možemo li povući paralelu između militarizacije hrvatskog društva i jačanja nacionalizma? Postoji li stvarna potreba za ponovnim uvođenjem vojnog roka s obzirom na geopolitičku situaciju u svijetu i regiji? Jesu li disciplina, poštivanje autoriteta i radne navike, koje mnogi navode kao prednosti vojnog roka, stvar Ministarstva obrane ili obrazovnog sustava i obitelji? 

Svi ste pozvani ove srijede u prostor Knjigozemske u 20:30 sati.