"Posebna hvala tebi, ljubljeni puče hrvatski koji si me dočekivao raširene ruke i srca otvorena..."

Na današnji dan, prije četiri godine papa Ivan Pavao Drugi u Zadru je završio svoj treći pastoralni pohod Hrvatskoj. Svetog je oca 9. lipnja 2003. godine na povijesnom Forumu, tog neopisivo vrućega i sparnoga dana, dočekalo više od 120 tisuća hodočasnika.

Bogoslužni skup u Zadru, posljednja postaja Papinog posjeta Hrvatskoj, održao se po svetkovini Duhova na dan koji se slavi u Zadru kao Dan Marije, majke Crkve. Sveti je Otac kazao kako je kroz stoljeća Djevica nastavila biti duhovno nazočna s vjernicima i s njima zajedno molila za neprestani izljev darova Duha na Crkvu, koja se suočava s izazovima koji se javljaju u raznim povijesnim razdobljima.

Oko 15.000 vjernika pozdravilo je Svetoga Oca uz trasu kojom je papamobilom krenuo od zračne luke, gdje su ga dočekali zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa, zadarski nadbiskup u miru mons. Marijan Oblak, župan Zadarske županije Šime Prtenjača, gradonačelnik grada Zadra Božidar Kalmeta i ravnateljica Zračne luke u Zemuniku Katica Bakrač-Pupić.

Ispred zadarske rive, gdje je bilo usidreno oko 270 brodova i lađa, okićenih hrvatskim i papinskim zastavama, u dvadeset i pet polja na Forumu i njegovoj neposrednoj blizini Papu je dočekalo oko 120.000 hodočasnika. No, najljepša lađa ipak je bila na kopnu - između crkve Sv. Donata i zgrade Arheološkog muzeja, u neposrednoj blizini benediktinskog samostana i crkve Sv. Marije te Nadbiskupske palače, na površini od petstotinjak četvornih metara smjestila se pozornica, čiji je izgled idejno osmislio projektant ing. Niko Bašić.

Ispred zadarske rive, gdje je bilo usidreno oko 270 brodova i lađa, okićenih hrvatskim i papinskim zastavama, u dvadeset i pet polja na Forumu i njegovoj neposrednoj blizini Papu je dočekalo oko 120.000 hodočasnikaNalik brodu, s velikim jarbolom i razapetim jedrom iznad Svetoga Oca, državnog tajnika Svete Stolice kardinala Angela Sodana i mons. Prenđe, koje ih je štitilo od visoke lipanjske temperature, izgled pozornice simbolizirao je sliku Crkve koja poput lađe plovi prema vječnoj luci.

Kormilar je, naravno, Krist, te je u središtu stražnjeg dijela pozornice bio lik Krista Učitelja i Spasitelja, reljef izrađen u lijevanom kamenu, visine 280 cm, širine 154 cm i dubine 46 cm, akademskog kipara Dragana Kwiatkowskoga, koji je podrijetlom iz Poljske. Ispred tog reljefa bio je Ivan Pavao II, ime koje je kipar uklesao na poleđini reljefa, te je tako reljef ostao trajnim spomenom na Papin boravak u Zadru. Na središnju ulogu Krista Spasitelja upućivalo je i veliko raspelo iz zadarske katedrale na pozornici, jer je Kristov križ glavni jarbol na lađi njegove Crkve.

Jednoipolsatnom liturgijskom slavlju nazočila je Papina pratnja i svi hrvatski biskupi predvođeni predsjednikom HBK zagrebačkim nadbiskupom mons. Josipom Bozanićem, više stotina svećenika, redovnika i redovnica, apostolski nuncij u RH mons. Giulio Einaudi, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, banjolučki biskup Franjo Komarica, češki primas kardinal Miloslav Vlk, mariborski pomoćni biskup Anton Stres, pomoćni biskup u Münsteru Josef Voss, pomoćni biskup Mukačeva u Ukrajini Đuro Đuđar, kanonici Stolnoga kaptola sv. Stošije i njihovi gosti iz Zagreba, Splita, te začasni kanonici Rolf Lindemann i Norbert Kleyboldt. Svetoga Oca pozdravili su i pravoslavni episkop dalmatinski Folije i pravoslavni paroh zadarski o. Petar Jovanović.

Ivana Pavla II. prvi je pozdravio msgr. Ivan Prenđa, nadbiskup zadarski, kazavši kako građani Zadra i njihovi gosti pozdravljaju Svetoga oca gromoglasnom pjesmom, što je posebice pokazao zbor od 1.200 pjevača, snažnijom od one kojom su preci pozdravili u Zadru 1177. papu Aleksandra III.

Hodočasnici su stizali na Forum već u nedjelju 8. lipnja, kad je u 21,30 sati bio priređen veličanstveni vatromet na gatu zadarske rive, najavljujući dolazak Svetoga Oca uz zvona svih zadarskih crkava i pjesmu "U čast Svetome Ocu", koju su izvodili zadarski estradni umjetnici. Višemjesečne pripreme Papina pohoda Zadru, pod vodstvom mons. Ivana Mustaća, predsjednika Organizacijskog odbora za doček Pape u Zadru, završavale su na blagdan Duhova, a duhovna priprava kulminirala je bdjenjem tisuća vjernika koji su uz pjesmu i molitvu ušli u duhovski ponedjeljak, kad je u 6 sati ujutro započeo dvosatni prigodni pretprogram.

Don Zdenko Dundović, autor i voditelj toga pretprograma, animirao je hodočasnike dok su se smještali u polja na Forumu, molitvom i pjesmom stvarajući ozračje radosti i ponosa zbog dolaska Svetoga Oca u Zadar. Otajstva svjetla svete krunice predmolile su Dragica Rašin i Jagoda Bašić, a izvedbom duhovnih pjesama u programu su sudjelovali: Gradska limena glazba, tamburaški orkestar KUD-a Branimir iz Nina, klape Anima maris i Arbanasi, mladi s Belafuže, župe Kali, Sali i Bibinje, članovi Kursilja i Neokatekumenskoga puta, Alen Parčić, Marko Šarić, Šime Košta, Duško Nonković i djeca iz župa Srca Isusova u Zadru i župe Pakoštane.

Zadrani su Papu zaista dočekali u duhu tradicije - glavni dekorativni ukras bila je dva i pol kilometra duga girlanda, zeleni vijenac od bršljana, lovora i brnistre, autentičnog bilja zadarskog podnebljaDrugi pretprogram, pod nazivom "Memoria - Martiria; povijesni spomen kršćanstva u Hrvata i sadašnje svjedočenje", autora dr. fra Bernardina Škunce, vodili su animator don Tomislav Sikirić te prof. Vesna Fantina i prof. Tomislav Franušić. Velika kateheza Crkve ili katehetsko slavlje riječi sastojalo se od pet malih katehetskih slavlja prožetih molitvom, pjesmom i razmišljanjem.

Njegujući bogatu zadarsku glazbenu crkvenu baštinu, u katehetskim slavljima nastupili su i pučki pjevači iz Sali, Bibinja, Radovina, Preka i Paga, svjedočeći da su stoljeća prošla, ali ne i duh vjernih naših predaka.

Zadrani su Papu zaista dočekali u duhu tradicije - glavni dekorativni ukras bila je dva i pol kilometra duga girlanda, zeleni vijenac od bršljana, lovora i brnistre, autentičnog bilja zadarskog podneblja koje je resilo pozadinu pozornice, pročelje katedrale sv. Stošije i dio trase kojom je prošao Sveti Otac. U vezivanju i spajanju zelenih vijenaca isplelo se više stotina ruku župljana zadarskih župa i članova pokreta koji su i na taj način pokazali koliko "plodonosna stabla i svi cedrovi" hvale Ime Gospodnje.

A Ime Gospodnje hvalila je i procesija, specifičnost vjerničkog hoda Crkve kroz našu povijest. Na blagdan Marije Majke Crkve, kojoj su na početku slavlja Šestoga časa vjernici na glagoljaškom ugljanskom napjevu u dva kora pjevali himnu "Zdravo, Zvijezdo mora", na pozornicu je došla procesija u kojoj je bilo šest djevojaka u tradicijskim nošnjama Paga, Oliba, Velog Iža, Pridrage, Polače i Arbanasa, predstavljajući baštinu grada Zadra, zaleđa i otoka. Njome je predstavljena cijela mjesna Crkva, kler, vjernički puki svi njeni staleži: svećenik Josip Lisica, župnik Pašmana i Neviđana, fra Leopold Mičić, redovnik Franjevačke provincije sv. Jeronima u samostanu sv. Frane u Zadru, bogoslov Zadarske nadbiskupije Vjekoslav Đapić, sjemeništarac Zadarske nadbiskupije Darko Marušić, obitelj Petra Mikulića sa sedmero djece iz Benkovca, bračni par Ines i Milan Begonja iz Privlake, bake Peka Zelić iz Popovića i Marija Dunatov iz Preka, Luka Jadrijev s Belafuže, Stipe Brkić iz Škabrnje, bratim bratovštine sv. Roka iz Biograda Ive Šaja i predstavnik Hrvatske vojske Ivan Matešić Jeremija iz Arbanasa.

Na početku slavlja dvadeset i osam predstavnika mjesne Crkve prišlo je Višeslavovoj krstionici u gornjem dijelu pozornice i, uzimajući vodu iz tog spomena pokrštenja Hrvata, znamenovalo se znakom križa. Za vrijeme pjevanja himna počastili su sliku Gospe od Zdravlja, Gospe Zadarske, koja je bila postavljena na bijelo postolje urešeno velikom krunicom, ribarskom mrežom, školjkama i kamenčićima, te velikom školjkom u kojoj su bile krunice.

Time se u Godini krunice željelo upozoriti na molitvu na koju Ivan Pavao II. neprestano poziva. Predstavnici Crkve počastili su Gospu uljanicom s ručkom koju je od crnog obojanog lima izradio Mirko Fabulić, umirovljenik iz Preka, i darovao je Zadarskoj nadbiskupiji. Gospinu sliku počastili su još i svijećom, ljiljanima i žutom brnistrom, simbolizirajući papinske boje. Da smo primatelji Božjih darova, očitovalo se u primanju dara krunice. Vojnik je veliku krunicu stavio oko vrata, kako su je u Domovinskom ratu stavljali i hrvatski branitelji, a ostali predstavnici Crkve dobili su male krunice.

Papa Ivan Pavao II. zadarskim vjernicima: "Poznata mi je tvoja snaga, hrabrost i ufanje. Siguran sam da će ti ustrajno zalaganje omogućiti da jednom i ti ugledaš bolji dan..."Osobito živo bilo je u poljima neposredno pred pozornicom, gdje je bilo oko 7.500 pripadnika crkvenih pokreta koji djeluju u Zadarskoj nadbiskupiji. Tisuću ministranata, tisuću članova župnih pastoralnih vijeća i župnih ekonomskih vijeća, vjeroučitelji i zbor od 1200 pjevača, pod ravnanjem Žana Morovića i u orguljaškoj pratnji Dragana Pejića, najveći je prikazani dar Svetome Ocu, plod nove evangelizacije koja se u Zadarskoj nadbiskupiji intenzivno provodi godinama.

Geslo trećega Papina pohoda Hrvatskoj bilo je "Obitelj - put Crkve i naroda", a u pripravi za Jubilej 1700 godina mučeništva sv. Stošije, sljedeća godina u Zadarskoj nadbiskupiji proglašena je Godinom obitelji.

U svom pozdravnom govoru Svetom ocu, nadbiskup Ivan Prenđa tada je rekao: - Izazovi potrošačkog mentaliteta uvelike su nazočni u našem društvu i ova mjesna crkva snažno ih osjeća. Pogađaju posebno našu mladež. S druge strane, Sveti Oče, vidimo i živimo snažne znakove nade koji nas otvaraju budućnosti Božjoj i našoj, kazao je tada zadarski nadbiskup Ivan Prenđa i dodao: - Sveti Oče, Vaš pastirski pohod našoj crkvi i našoj domovini u znaku je upravo obitelji. Obitelj će biti u središtu pastoralnih napora Zadarske nadbiskupije u idućoj godini. U Vašoj učiteljskoj nauci, obitelj zauzima središnje mjesto. Želimo Vas slijediti umom, srcem i vjerom u ostvarivanju Božjega nauma s obitelji.

Zadarska Crkva koja je, kao i vjernici Primorja, Slavonije, juga Hrvatske i Dalmacije, dočekivala Svetoga Oca, kako je sam rekao, "raširene ruke i otvorena srca", ispratila je Svetoga Oca s Foruma uz petnaestominutnu zvonjavu zvona svih zadarskih crkava. Sveti Otac u homiliji zadarskoj Crkvi govorio je o poniznoj kraljici Mariji i "ženi koja šuti, a glasnogovornica je", upućujući osobite pozdrave i blagoslov hrvatskoj mladeži. "Ljubljenom puku hrvatskom" Sveti Otac je rekao:

- Poznata mi je tvoja snaga, hrabrost i ufanje. Siguran sam da će ti ustrajno zalaganje omogućiti da jednom i ti ugledaš bolji dan, suosjećajući i izražavajući bliskost s onima koji trpe od posljedica Domovinskoga rata. Upućujući zahvalu svima koji su pridonijeli uspješnoj organizaciji njegova pohoda Hrvatskoj, svečanom ceremonijom u Zadarskoj zračnoj luci Svetoga su Oca ispratili najviši predstavnici crkvenih i državnih vlasti.

Treći Papin boravak u Hrvatskoj pratilo je oko dvije tisuće akreditiranih novinara i fotoreportera. Papin posjet Hrvatskoj zabilježili su svi svjetski mediji, a L'Osservatore Romano je u tekstu naslovljenom "Mi smo Papini, Papa je naš!", dao osvrt na cijelo Papino putovanje. Taj je slogan, pisao je vatikanski dnevnik, kršćanski puk u Hrvatskoj, spontanošću koja dolazi iz srca, izabrao kako bi pozdravio Papu i ponovno potvrdio svoju čvrstu vjernost Kristu i Crkvi, na završetku apostolskog hodočašća čiji je vrhunac bio u Zadru.

L'Osservatore Romano: "Povik "Mi smo Papini, Papa je naš!", krik je pripadnost, on je ponovna pobjeda povijesti, znak da se za Hrvatsku povijest uistinu promijenila"

Vatikanski dnevnik naveo je kako taj slogan podsjeća na "tragediju titovskog jugoslavenskog komunizma" kada su ondašnji "moćnici", idući protiv same povijesti Crkve, prisiljavali ljude pjevati lažnu "pripadnost" Titu. Taj je slogan izgovaran samo iz straha, pod prijetnjom", pojašnjava dnevnik. Danas kada narod više ne mora obdržavati te apsurdne naredbe, i ne mora ići protiv svojih dubokih uvjerenje, složno i silno ori se pjesma: 'Mi smo Papini, Papa je naš'. Svi mogu razumjeti do kraja istinske osjećaje i povijest Crkve. Eto istine", piše "L'Osservatore Romano". Taj krik "pripadnosti" u Zadru, primjećuje list, "ponovna je pobjeda povijesti", "znak da se za Hrvatsku povijest uistinu promijenila".

Tijekom petodnevnog apostolskog putovanja u Hrvatsku, piše dnevnik, Ivan Pavao II. je prigrlio Hrvatsku u očinski zagrljaj. Posjetio je biskupije smještene na krajnjim stranama te nacije. I u svakom je mjestu dotaknuto Marijino kraljevsko dostojanstvo: u Dubrovniku proglašenjem blaženom Marije Petković, redovnice koja je izabrala Majku Božju za "poglavaricu" svoje redovničke zajednice; "u izmučenoj Slavoniji" krunjenjem likova Gospe iz Aljmaša i Voćina, "dvaju svetišta opljačkanih i sravnjenih sa zemljom; u Rijeci posjetom svetištu Gospe Trsatske; te na kraju u Zadru gdje je papa promatrao sliku "Gospe od Zdravlja".