Događaji

Politika

Svi složni oko stupanja na snagu Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa

Svi složni oko stupanja na snagu Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa

Razgovori su tekli o sva četiri otvorena pitanja i oko svih je postignuta suglasnost

Sve parlamentarne stranke slažu se da Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas u Jadranskom moru treba stupiti na snagu 1. siječnja 2008., kao što je to i određeno odlukom Sabora.

Na sastanku premijera Ive Sanadera i čelnika stranaka, održanom u petak u Vladi, zbog toga se nije ni razgovaralo o ZERP-u. Neki od sudionika jučerašnjeg sastanka rekli su da je premijer samo podsjetio na saborsku odluku i dodao da primjena ZERP-a ionako ne prejudicira granicu.

"ZERP ne treba biti predmet pregovora sa Slovenijom, za nas ZERP nije sporan, rekao je nakon sastanka šef HSS-a Josip Friščić. Sanader će takav stav vlasti i oporbe u nedjelju prenijeti i slovenskom kolegi Janezu Janši na sastanku na Bledu.

Najviše se jučer razgovaralo, govore sugovornici, o rješavanju spora oko granice na moru. Vlast i oporba postigli su konsenzus i oko te teme, ali i oko preostalih otvorenih pitanja koja treba riješiti u pregovorima sa Slovenijom: duga Ljubljanske banke i NE Krško.

"Razgovarali smo o sva četiri otvorena pitanja i oko svih smo postigli suglasnost, rekao je nakon sastanka Sanader, dok je šef HSP-a Ante Đapić nedugo potom konstatirao kako "Hrvatska načelno u ovom trenutku ima jedinstvenu politiku prema Sloveniji".

Kada je u pitanju spor oko granice, naši sugovornici kažu da je zajednički stav vlasti i oporbe da se rješenje nađe pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, da se primjenjuje međunarodno pravo, te da se može arbitrirati i o neriješenim točkama kopnene granice, ali ne o cijeloj granici na kopnu.

"Ono što je riješeno, to se više neće rješavati, izričit je bio Sanader odbacujući mogućnost nove arbitraže o kopnenoj granici. Na jučerašnjem sasatanku, kažu sudionici, nadalje je zaključeno kako Ljubljanska banka mora vratiti dug hrvatskim štedišama, dok bi se spor oko Krškog trebao riješiti dogovorom dviju strana.

"Sastanak je bio korektan i potreban, te se iskristalizirao stav da bi najrazumnije kompromisno rješenje bio Međunarodni sud pravde u Haagu, izjavio je predsjednik SDP-a Zoran Milanović. Prema riječima akademika Davorina Rudolfa, sud u Haagu predložili su stručnjaci, koji su u četvrtak u Ministarstvu vanjskih poslova održali sastanak.

Kao prednost toga suda, Rudolf je istaknuo činjenicu što ima 15 sudaca s velikim iskustvom, zatim što je oko 50 država do sada rješavalo svoje granične sporove pred tim sudom, te činjenicu što taj sud sporove rješava na temelju međunarodnog prava.

Premijer bi želio da se dogovor o načinu rješavanja graničnog spora postigne u iduća dva mjeseca. No, akademik Rudolf procjenjuje da bi cjelokupna procedura pred sudom mogla potrajati godinu dana, a ako se u arbitražu uključe i neke sporne točke na kopnenoj granici, onda bi arbitraža mogla trajati i godinu i pol dana.

 


Reci što misliš!