I poslodavci i sindikati nemaju ništa protiv da se postrože kontrole

HZZO će ubuduće češće provoditi kontrolu bolovanja. Na snagu je, naime, stupio novi Pravilnik o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a kojim će se dosadašnji rokovi kontrole nakon tridesetog dana skratiti na 15 do 30 dana. Time će se, očekuje se, učinkovitije nadzirati opravdanost bolovanja.

U Hrvatskoj su lani u prosjeku 55.843 zaposlenika dnevno izostajala s posla zbog bolovanja te redovnog i dodatnog rodiljnog dopusta. Od toga je na teret poslodavca u prosjeku na dan bolovalo 25.000 zaposlenih, a na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), odnosno države, gotovo 31.000.

U odnosu na godinu prije, 2005., to je povećanje za oko 2000 zaposlenika. Prema podacima HZZO-a, lani je izostanak zbog posla na teret poslodavca trajao oko 10,21 dan, dok je na teret HZZO-a bolovanje u prosjeku trajalo 53,16 dana.

I poslodavci i sindikati nemaju ništa protiv da se postrože kontrole. Ali i jedni i drugi ističu kako im je žao da nisu bili uključeni u izmjene Pravilnika. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Đuro Popijač smatra da unaprjeđenje sustava kontrole neće riješiti problem. Naime, poslodavcima je sporno to što moraju financirati bolovanja do 42 dana.

Tako bolovanja do 42 dana državu ništa ne koštaju, pa se ona u tom slučaju ponaša poprilično opušteno. Popijač ističe podatak da je prosječan broj dana bolovanja po radniku uvjerljivo najveći u Hrvatskoj u odnosu na EU, te iznosi 9,2 dana po radniku, te postavlja pitanje zbog čega su hrvatski radnici najbolesniji u Europi?

Stoga predlaže da se najprije provede istraživanje o uzrocima kojim bi se pokazalo koliko na bolovanja utječu bolesti, a koliko sustav (uključujući i kontrolu) koji je toliko neefikasan da stimulira lažna bolovanja. Prošlogodišnje financijsko izvješće HZZO-a pokazalo je da je zbog bolesti bilo neiskorišteno čak 29 milijuna radnih dana, a od toga je gotovo 10 milijuna radnih dana financirao HZZO (dvije milijarde).

Glavni direktor HUP-a Popijač predlaže stoga da se po uzoru na njemački socijalni model uvede maksimalan broj dana bolovanja na godišnjoj razini za koje postoji pravo na naknadu plaće koju bi isplaćivao poslodavac, što bi uz smanjenje visine naknade plaće za kratka bolovanja bitno pridonijelo smanjenju ukupne stope bolovanja. Ujedno smatra da poslodavci moraju dobiti pravo kontrole razloga dugih bolovanja, pa čak i utjecaj na izbor liječnika.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever također nema ništa protiv strože kontrole bolovanja, ali upozorava da »za razliku od uređene Europe u kojoj je možda manja stopa bolovanja, Hrvatska još ima dio zaposlenih koji rade, a ne primaju plaću«. Ističe i da jedan broj radnika odlazi na bolovanje zbog mobbinga na poslu i nedopustivog iskorištavanja.