U HHO-u problem vide i u tome što je Državno odvjetništvo dopustilo da povod za policijsku intervenciju bude stara i stoga dvojbena prijava Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA)

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) nedopustivim je ocijenio uhićenje novinara Željka Peratovića zbog, kako kažu, posjedovanja dvije godine starih i već višestruko objavljivanih "državnih tajni", javlja HTV .

U HHO-u smatraju da to uhićenje ponovno upozorava na niz problema, a to je da se već objavljena državna tajna automatski smatra višom vrijednošću od osobne slobode građanina, da policija reagira na način koji je neprimjeren samome slučaju i da istraga ponovno počinje od novinara, a ne od "izvora" koji se, nužno, nalaze u državnim organima.

U HHO-u problem vide i u tome što je Državno odvjetništvo dopustilo da povod za policijsku intervenciju bude stara i stoga dvojbena prijava Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA). Državnom odvjetništvu zamjeraju i što nije na javnosti znan način reagiralo na dva prijašnja, prema njihovoj ocjeni, objektivno mnogo teža incidenta - na objavljivanje privatnih SMS poruka u visokotiražnim novinama na osnovi istrage u kojoj sudjeluju i policija, Državno odvjetništvo RH i SOA, te na činjenicu da su u stanu umirovljenoga obavještajca slučajno pronađeni dokumenti nastali praćenjem glavnoga državnog odvjetnika i nekadašnjega ravnatelja policije.

Riječ je o nejasnim odnosima među represivnim organima države, o nedostatku kontrole nad radom obavještajne službe te, iznad svega, o pogrešnoj hijerarhiji vrijednosti, stoji u HHO-ovoj "Izjavi u povodu nedavnih akcija zaštite državne tajne i izostanka zaštite privatnosti". Državna tajna se vrlo često odnosi na sadržaje o kojima, u načelu, javnost ima pravo znati, pa je stoga potrebno pažljivo odmjeriti odnose dviju vrijednosti u svakome konkretnom slučaju, smatraju u HHO-u. Nasuprot tomu, javnost nema nikakva prava znati o sadržajima privatnoga dopisivanja, pa je novinsko i televizijsko objavljivanje SMS-ova s intimnim porukama povreda visoko zaštićene vrijednosti suvremenih demokratskih poredaka - privatnosti osobe, kažu u HHO-u.

Proglasi li se svako odavanje državne tajne povredom pravnoga poretka težom od povrede privatnosti osobe, prihvati li se pravo "obavještajne zajednice" da nameće represivne mjere, a istodobno ne odgovara za to što iz nje "cure" informacije, rehabilitiraju se zapravo totalitarni koncepti zajedničkoga života, zaključuje se u Izjavi HHO-a.