Kloniranje životinja još je relativno mlada i polovično učinkovita tehnologija, no znanstvenici očekuju da će znatno napredovati

Konzumiranje kloniranih životinja je sigurno, tvrdi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Stoga nema posebne opasnosti od konzumiranja mesa i mlijeka kloniranih životinja, dodaje se u nacrtu najnovijeg izvješća, što je prvi korak prema eventualnoj prodaji tih proizvoda u Europskoj uniji, piše Vjesnik.hr

Vrlo je vjerojatno da ne postoji razlika u smislu sigurnosti između prehrambenih proizvoda koji potječu od klonova i njihovih potomaka te proizvoda od normalno uzgojenih životinja, kaže se u izvješću. No, priznaje se da su klonirane životinje sklonije bolestima, ali to ne utječe na ljude, jer bi bolesni klonovi bili isključeni iz prehrambenog lanca, jednako kao i bolesne konvencionalno uzgojene životinje.

Izvješće je izazvalo prosvjed aktivista za zaštitu okoliša koji ne vjeruju navodima agencije kako nema dokaza da su genetski modificirane žitarice i životinjski proizvodi opasni za zdravlje. Aktivisti prozivaju Europsku agenciju da je jasno priznala kako su te životinje bolesnije i da su podaci o učinku na okoliš ograničeni. Odbacuju i zaključak da se meso kloniranih životinja može jesti.

Europska agencija za sigurnost hrane znanstveno je savjetodavno tijelo Europske komisije, koja je početkom 2007. zatražila od nje mišljenje o proizvodima od kloniranih životinja. Njezina odluka nije obvezujuća i ne uzima u obzir etičke aspekte kloniranja koje će razmotriti posebni savjetodavni odbor - europska grupe za etiku u znanosti i nove tehnologije.

Klonirane životinje i genetski modificirane žitarice kontroverzna su tema u Europi, gdje javnost snažno podupire prirodnu hranu i pruža otpor svim pokušajima da se u proizvodnju hrane uvede biotehnologija. Nakon očitovanja Agencije, Europska komisija će odlučiti hoće li dopustiti komercijalizaciju tih proizvoda na Starom kontinentu. No, prema međunarodnom zakonu o trgovini, Komisiji će biti teško isključiti nepopularne proizvode za koje znanstveni savjetnici kažu da su sigurni.

Prošle je godine Svjetska trgovinska organizacija (WTO) zaključila kako su europski napori da se zabrani distribucija genetski modificiranih žitarica prouzročili nepoštene trgovinske barijere. Komisiji sada prijeti kazna ako zemlje članice ne otvore svoja tržišta za te proizvode. Mnoge zemlje poput Grčke, Italije i Austrije to su odbile.

Objavljivanje izvješća 11. siječnja posebno je važno, jer je ubrzo 15. siječnja i američka Agencija za hranu i lijekove /FDA) potvrdila sigurnost proizvoda od kloniranih životinja. Nakon toga očekuje se da započne i komercijalna proizvodnja.

Mogućnost da mesni i mliječni proizvodi kloniranih životinja uskoro dođu u Europu natjerala je Komisiju da krene u akciju i zatraži stručno mišljenje.

Kloniranje životinja još je relativno mlada i polovično učinkovita tehnologija, no znanstvenici očekuju da će znatno napredovati. To je proces u kojem se geni životinje sa željenim karakteristikama unose u neoplođeno jajašce. Jajašce se tada može razviti u točnu kopiju roditeljske životinje. U teoriji, tom se metodom mogu proizvesti krave i svinje s više mesa i otpornije na bolesti. U praksi, međutim, tim se postupkom u velikom broju proizvode deformirane životinje koje ne mogu preživjeti, iako znanstvenici EFSA-e tvrde da će se te stope smrtnosti smanjiti napretkom tehnologije.

Mnoge potrošačke i vjerske skupine godinama se pak snažno protive kloniranju, tvrdeći da znanstvenici nemaju dovoljno spoznaja o učincima te metode. Zagovornici kloniranja životinja odgovaraju da je metoda apsolutno sigurna te da će stvaranje otpornijih životinja pomoći da se poveća proizvodnja mlijeka i mekšeg mesa bez masti.

Inače, dvije godine nakon prvog kloniranog sisavca - ovce Dolly 1997. godine - i njegova spektakularnog medijskog predstavljanja, znanstvenici su započeli s kloniranjem nekih ugroženih životinjskih vrsta. Manipulacija genima otvorila je s jedne strane Pandorinu kutiju strahova u javnosti, a s druge novu stranicu u znanosti. Omogućila je dotad nezamislivo - stvaranje životinja s programiranom kakvoćom mesa, mlijeka, vune, krzna... Ujedno, ksenotransplantacija - presađivanje životinjskih organa ljudima - obavlja se već godinama više ili manje uspješno.

Britanci su uzgojili sortu svinje s ljudskim genima kojom su namjeravali riješiti problem odbacivanja organa. Japanski su znanstvenici proizveli kozliće iz umjetne maternice, stvorene u laboratoriju, dok su Rusi klonirali svinju koja je po svojim genetskim karakteristikama najbliža čovjeku. Prve klonirane blizance teliće proizveli su američki znanstvenici zahvaljujući kombinaciji kloniranja i genetskog inženjeringa. Američki su znanstvenici objavili nedavno i da će klonirane koze stvarati ljudske proteine. Osim toga, znanstvenicima je uspjelo prvi put klonirati primata, čovjekova najbližeg srodnika, po narudžbi i za potrebe medicinskih istraživanja.

Medicina budućnosti temelji se na genetici zahvaljujući kojoj možemo zamisliti liječenje najtežih bolesti današnjice.

Stvaranjem savršene transgeničke životinje - one koja nosi dodatne gene - i njezinim kloniranjem postigla bi se nova vrsta genetski modificiranih životinja koje bi producirale željene količine određenog proteina, hormona ili antibiotika.

Mnogi smatraju da je ovo stoljeće pojačane »proizvodnje« genetski modificiranih životinja.

U svijetu se već uzgajaju transgenične životinje. Jedna od najpoznatijih takvih farmi s nekoliko desetaka grla je u Novom Zelandu, a znanstvenici najavljuju da će za desetak godina postojati i takve komercijalne farme.