Europska unija je u srijedu dala zeleno svijetlo planovima britanske vlade da izgradi prvu nuklearnu elektranu u posljednjih 20 godina, što je izazvalo oštre kritike aktivista za zaštitu okoliša.

Nuklearka s dvostrukim reaktorom u Hinkley Pointu, na jugozapadu Engleske, proradit će 2023. godine i bit će operabilna oko 60 godina. S punim kapacitetom davala bi sedam posto od sveukupnih energetskih potreba Velike Britanije.

Europska unija ne može utjecati na način na koji zemlje članice dobavljaju svoju energiju. Ali njezino izvršno tijelo, Europska komisija, u ovom je slučaju interveniralo jer će Britanija subvencionirati projekt. Sama izgradnja je procijenjena na 39,4 milijarde dolara, ali će za projekt trebati još izdvojiti oko 27,3 milijarde dolara za otplatu kredita, pojasnila je Komisija.

Europska komisija također je uvjetovala da se svaka korist mora podijeliti s britanskim poreznim obveznicima. Također je utjecala na uvjete izgradnje projekta kako bi se "ograničilo svako narušavanje načela tržišnog natjecanja".

"Komisija sada može zaključiti da je potpora tom projektu kompatibilna s pravilima EU-a o državnoj pomoći", kazao je europski povjerenik za tržišno natjecanje Joaquin Almunia.

Odluku su, međutim, aktivisti za zaštitu okoliša dočekali na nož.

"Ovo je svjetski rekord u podilaženju nuklearnoj industriji", kazao je Andrea Carta iz Greenpeacea. "Nema apsolutno nikakve zakonite, moralne ili okolišne opravdanosti u korištenju poreznog novca za zajamčenu dobit za neku nuklearnu tvrtku", dodao je.

Europski parlamentarac iz redova Zelenih Reinhard Buetikofer je istaknup da bi "nuklearnu industriju trebalo izuzeti iz državne pomoći".

Austrijska je vlada odmah nakon objave odluke najavila da će ju pokušati osporiti pred Sudom Europske unije.