Najveći demografski pad bio je 2003. Tada je bilo čak 12.907 više umrlih nego rođenih

Hrvatska se već desetljećima ubraja u niskonatalitetne zemlje. Pozitivan prirast posljednji smo put imali 1997., kada je bilo za 3537 više novorođenih nego umrlih, javlja HTV .

Otad nas prati negativan prirodni prirast. Najveći demografski pad bio je 2003. Tada je bilo čak 12.907 više umrlih nego rođenih. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ni 2006. nije ništa bolje - umrlo je gotovo 9.000 osoba više, nego što se rodilo.

I dok se mjere pronatalitetne politike pokazuju manje, više nepoticajne, primjeri s krajnjeg juga zemlje ohrabruju. Odluka općine Blato na otoku Korčuli o prilično visokim iznosima koje mladi roditelji dobivaju za novorođenu bebu trebala bi promjeniti trendove, bar na tom otoku.

Pet tisuća kuna za prvo dijete, 10 za drugo, 60 tisuća za treće i 72 za četvrto i svako ljedeće dijete zasigurno su najviši pronatalitetni novčani poticaji u Hrvatskoj. Općina također mladim obiteljima subvencionira kamate na stambene i poduzetničke kredite, plaća 70 posto cijene vrtića i jaslica, a obitelji s četvero i više djece oslobođene su plaćanja svih općinskih poreza i komunalnih davanja. Novac za sve to trebalo je osigurati u ovogodišnjem, 21 milijun kuna teškom općinskom proračunu.

"Ono što me u ovom trenutku svi pitaju, odakle smo namakli ta sredstva. Vrlo jednostavno. Tih milijun kuna, koliko smo za te mjere osigurali u proračunu, otprilike je kilometar asfalta, pa ocijenite sami isplati li se ulagati u mladost, u budućnost, ili cestu", istaknuo je načelnik općine Blato Ivo Gavranić.

Ti visoki iznosi zasigurno neće biti faktor koji će presuditi u odluci mladih ljudi o tome gdje će živjeti, no onima koji ih dobiju uvelike će olakšati život.

Nasreću, Blato nije jedina općina u Hrvatskoj koja na takav način potiče mlade roditelje. Slično je i u općini Vir u Zadarskoj županiji. Već četvrtu godinu zaredom općina Vir svojim socijalnim programom financijski prati djecu od rođenja sve do završetka školovanja.

Virske rodilje za prvo i drugo dijete od općine dobivaju po 7300 kuna, a za svako sljedeće po 10 tisuća kuna. Općina također djeci plaća produženi boravak s dva obroka u mjesnom vrtiću. Virskim osnovcima općina je plaćala udžbenike, dok država nije preuzela obvezu. Roditelji dobivaju 1500 kuna i za srednjoškolske udžbenike i 490 kuna na mjesec za autobusnu kartu svoga srednjoškolca. Ove će godine svakom odlikašu, prema vlastitoj želji, općina kupiti kućno ili prijenosno računalo.

"Sigurno da mi očekujemo tim ulaganjima podizanje standarda mladim roditeljima i podizanje standarda toj djeci na način da im se pruža veće znanje i onda će oni sutra to svoje znanje vratiti svojoj sredini, odnosno otoku Viru", istaknuo je Kristijan Kapović, načelnik općine Vir.

Trenutačno dvadeset dvoje virskih studenata prima 800 kuna mjesečne stipendije za studiranje u Zadru te 1200 kuna za studiranje u drugim županijama. Odlične studente općina svaki mjesec nagradi s 400 kuna bonusa.