Ljudi se ponekad prepuste reklamnom nagovaranju, a trebali bi biti svjesni da je na tržištu lijekova sve više krivotvorina

Procjenjuje se da pristup Internetu u Hrvatskoj ima oko 40 posto građana, a pretpostavlja se da dio njih kupuje on-line, vjerojatno i lijekove. Farmaceuti upozoravaju da tako pribavljeni lijekovi mogu biti opasni po zdravlje, katkad i za život: sadrže malo djelatne tvari, ne sadrže je uopće ili sadrže nešto puno opasnije...

Ljudi se ponekad prepuste reklamnom nagovaranju, a trebali bi biti svjesni da je na tržištu lijekova sve više krivotvorina. Farmaceutika, kao jedna od najprofitabilnijih gospodarskih grana, na meti je krivotvoritelja.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je danas jedan od 10 lijekova lažan, a u nerazvijenim zemljama takvih je i do 25 posto na tržištu. U razvijenim zemljama manje je od jedan posto krivotvorina.

Nema podataka o tome koliko se u Hrvatskoj kupuju lijekovi na Internetu, a vjeruje se da ta praksa nije uzela maha unatoč ubrzanom širenju Interneta. Kod nas je još relativno razvijena mreža klasičnih ljekarni i nema velike potrebe za drugim putevima, osim možda za neke specifične lijekove, kao što su prozac, viagra, valium i neki analgetici.

U Velikoj Britaniji internetske ljekarne sve su popularnije, jer nerijetko nude jeftinije, brže i - povjerljivije. Postoje i on-line liječnici koji na osnovi opisanih tegoba prepisuju recepte i sve je brzo i bez suvišnih pitanja. No, sve se češće neki lijekovi, primjerice protiv bolova, zloupotrebljavaju kao dopuna opojnim drogama.

Računa se da više od dva milijuna Britanaca redovito putem Interneta kupuje receptne lijekove. No, tamošnje kraljevsko farmacutsko društvo to naziva 'ruskim ruletom', jer tvrde da je u internetskoj prodaji i više od 50 posto krivotvorina, zahvaljujući 'nečasnim' trgovcima.

Zadnje dvije godine tamošnje vlasti zaplijenile su internet-trgovcima lijekova u vrijednosti od gotovo šest milijuna funti, od kojih je otprilike pola bilo krivotvoreno.

»Kod nas to nije tako jednostavno. Odnosno, sve je lako do granice, gdje ne može proći nijedan lijek ako nije registriran u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode. Takav lijek na carini 'stave na stranu'. U Hrvatskoj je zakonskim propisima točno definirano na koji način i pod kojim uvjetima se lijekovi mogu uvoziti, distribuirati i prodavati. Svaki lijek mora biti odobren, odnosno njegova kakvoća, djelotvornost i neškodljivost mora biti utvrđena«, kaže glasnogovornica Agencije mr. Adrijana Ilić-Martinac.

Uvoziti lijekove mogu jedino tvrtke koje za to imaju odobrenje Agencije, a pacijenti ih mogu kupovati isključivo u za to ovlaštenim prostorima: ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama. »Nemamo internetske ljekarne, a u državama EU-a u kojima postoje najčešće je riječ o klasičnim ljekarnama koje nude dodatnu (on-line) uslugu pacijentima«, kaže Andrijana Ilić-Martinac.

Sedam milijuna ljudi koristi 'on-line' recepte

I u SAD-u vlasti upozoravaju na opasnost od internetskih lijekova, primjerice lijekova protiv boli, koji izazivaju ovisnost. Osim toga, sve su češći slučajevi predoziranja. Sedam milijuna ljudi koristi 'on-line' recepte za nemedicinske svrhe, a među njima više od pet milijuna odlazi na zloupotrebu lijekova protiv bolova.

Ne mogu preko granice

Građanima u Hrvatskoj nije dopušteno naručivanje i kupovanje lijekova putem Interneta ili na drugi način, pa stoga ni preuzimanje u poštanskim pošiljkama. Takva zabrana odnosi se i na eventualno besplatno primanje lijekova od fizičkih ili pravnih osoba iz inozemstva, kaže glasnogovornica Carinske uprave Sanja Crnković.