Među ključnim ulaganjima ističe se novi vodovod za otok Krk koji će proraditi 9. srpnja

Iako se ovog ljeta očekuje još jedna rekordna turistička sezona u kojoj će Hrvatsku posjetiti milijuni stranih turista zbog čega će se, kao i zbog domaćih gostiju, znatno povećati potrošnja vode u turističkim mjestima, u Hrvatskim vodama ne očekuju veće probleme u vodoopskrbi.

»Nema nikakvih najava da bi negdje moglo biti problema jer su i vršna opterećenja vodoopskrbnih sustava pokrivena. Dobro je da je unatoč velikim vrućinama dobro popunjena i istarska akumulacija Butoniga, važna za opskrbu vodom turistički najrazvijenijeg dijela Hrvatske. Ponegdje bi možda, bude li dužih sušnih razdoblja, moglo biti manjih poteškoća, na primjer na Visu, ali ne zato što nije osigurano dovoljno pitke vode, nego zato što se velike količine potroše za zalijevanje vrtova i poljoprivrednih površina«, kaže generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić.

Takve informacije iz Hrvatskih voda sigurno će umiriti turističke stručnjake koji se još dobro sjećaju velikih poteškoća s vodoopskrbom koji su prošlih godina ljeti pogađali više otoka i turističkih mjesta na obali.

»Stanje je prilično poboljšano zahvaljujući velikim ulaganjima u vodoopskrbu. Samo ove godine u nju ćemo uložiti 485 milijuna kuna, što je više nego lani. Imamo i dovršene projekte vrijedne još 150 milijuna kuna pa se nadamo da će se nekako naći novac i za njihovu provedbu«, dodaje Husarić.

Među ulaganjima ključnim za poboljšanje opskrbe turističkih područja ističe novi vodovod koji će veliku količinu vode s kopna dopremati na otok Krk, a bit će pušten u rad 9. srpnja. Taj je otok dosad ovisio samo o vlastitim izvorima koji su sve teže pokrivali sve veće potrebe, posebno tijekom ljetne sezone kad se potrošnja, kao i u ostalim turističkim područjima, višestruko povećava u odnosu na ostatak godine.

Stanje je lani zahvaljujući udvostručenju kapaciteta znatno poboljšano i na otoku Pagu gdje je prošlih godina u turističkoj sezoni znalo biti dosta problema, napominje voditelj Sektora korištenja voda u Hrvatskim vodama Ivan Kolovrat.

No, vodoopskrba se stalno poboljšava u cijeloj Hrvatskoj pa je prosječna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava u 2005. dosegnula razinu od 76 posto, što znači da se iz javne vodoopskrbe opskrbljuje više od 3,4 milijuna ljudi. Stupanj prosječne opskrbljenosti vodom znatno je povećan u odnosu na 1990. godinu kad je iznosio 63 posto. Opskrbljenost stanovništva veća je na jadranskim slivovima (86 posto) u odnosu na crnomorski sliv (71 posto).

Prosječni stupanj opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih sustava znatno se razlikuje po županijama i kreće se od najmanje vrijednosti - 35 posto - u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji do najveće - 95 posto u Istarskoj županiji i 96 posto u Gradu Zagrebu. Još su veće razlike po općinama i gradovima u odnosu na prosjeke županija.

Međutim, već sad bi stopa priključenosti na javne sustave mogla biti i veća od 80 posto jer za to postoji infrastruktura. Ali problem je u tome što dio stanovništva drži da im je neko drugo rješenje jeftinije. Tako se velik dio stanovništva koji nije uključen u sustav javne vodoopskrbe (24 posto) vodom opskrbljuje iz tzv. lokalnih vodovoda kojih u Hrvatskoj ima nekoliko stotina ili iz svojih privatnih bunara i cisterni.

Karakterističan je primjer u Međimurskoj županiji gdje izgrađena infrastruktura omogućava priključak za čak 98 posto stanovništva, ali ih je priključeno samo 78 posto, ističu u Hrvatskim vodama.

Hrvatska se ubraja među vodom najbogatije europske države; prema procjeni Unesca, po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na petom smo mjestu u Europi. Stoga Vlada u novoj Strategiji upravljanja vodama planira uz velika ulaganja dodatno povećati opskrbljenost stanovništva iz javnih vodoopskrbnih sustava kako bi se Hrvatska uskladila s europskim standardima.

No problem je u tome što će sada za to trebati znatno veća ulaganja nego prije. Naime, gotovo sva veća mjesta i gušće naseljena područja već su pokrivena javnim sustavima pa će sada uglavnom trebati graditi vodovode prema selima u rjeđe naseljenim krajevima.

Zato u Hrvatskim vodama procjenjuju da bi dosadašnja godišnja ulaganja između 400 i 450 milijuna kuna trebalo otprilike udvostručiti ako se želi u sljedećih 15 godina prosječnu opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih sustava sa sadašnjih 76 povećati na 90 do 95 posto jer će za to trebati između 11 i 12 milijardi kuna.

Koristi se samo četiri posto podzemnih zaliha

Hrvatska se ubraja u skupinu zemalja bogatih vodom. Prema izvještaju UNESCO-a, na vrlo je visokom petom mjestu u Europi, a 42. u svijetu. Bilance površinskih i podzemnih voda pokazuju da Hrvatska raspolaže velikim, nejednoliko prostorno i vremenski raspoređenim količinama površinske i podzemne vode. Kao izvorište za vodoopskrbu danas se u 86 posto slučajeva koriste podzemne vode. Za osiguranje vode u vodoopskrbi stanovništva i industrije najvažnije su obnovljive zalihe podzemnih voda koje se mogu gotovo trajno eksploatirati. Od raspoloživih zaliha podzemnih voda koristi se svega oko četiri posto, odnosno 380 milijuna prostornih metara godišnje, kažu u Hrvatskim vodama. Stručnjaci ističu da Hrvatska, uz redovno zadovoljavanje svojih potreba, može i izvoziti vodu, prije svega susjednim državama. Primjerice, u Mađarsku bismo mogli izvoziti vodu iz Međimurja, u Italiju s izvora Omble kod Dubrovnika jer je već napravljena studija za gradnju podmorskog cjevovoda ispod Jadrana, a moguć je i izvoz vode brodovima vodonoscima.

Nužna zaštita pitke vode od zagađenja