Preuredio bi se i tjedni odmor, a godišnji odmori bi se produljili. Najkraće trajanje godišnjeg odmora, umjesto sadašnjih 18 radnih dana, bilo bi četiri tjedna, odnosno najmanje 24 dana

Izmjene Zakona o radu važno su pitanje za cjelokupno hrvatsko tržište rada i to nije područje s kojim se smije brzati i donositi polovična rješenja. S time se slažu i poslodavci i sindikati, no je li to ujedno i sve oko čega se slažu pokazat će rujan kad bi se s predstavnicima Vlade trebali naći za istim stolom i dogovoriti obrise budućeg zakona.

Iako je logično da su zahtjevi poslodavaca i sindikata suprotstavljeni, prema onome što se dosad moglo čuti, stječe se dojam da i jedni i drugi od tog zakona očekuju više nego što se Vlada u ovom trenutku sprema učiniti.

Naime, u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva smatraju da nema potrebe za detaljnijim pretresanjem Zakona o radu, nego da izmjene trebaju ići uglavnom u pravcu usklađenja s normama Europske unije.

Budući da je za zatvaranje pregovora s Unijom u Poglavlju 19, odnosno socijalnoj politici i zapošljavanju, preostalo još jedino usklađenje Zakona o radu, a to je planirano do konca godine, Vlada želi tu priču što prije zaključiti. Tim više što je, kaže državna tajnica za rad Vera Babić, sam Zakon o radu tijekom analitičkog pregleda zakonodavstva za područje socijalne politike i zapošljavanja vrlo dobro ocijenjen. Smatra se, dakle, da je već dosad postignut visoki stupanj usklađenosti s pravnom stečevinom Unije.

Ostaje stoga završiti posao na usklađivanju s preostalim dijelom te pravne stečevine. Aktivnosti u Ministarstvu, napominje Babić, usmjerene su na izradu radnog nacrta prijedloga koji je izmjena i dopuna Zakona o radu, iako će se te novele ponuditi radnoj skupini i socijalnim partnerima kao integralni tekst tog zakona.

»Razlog je što je Zakon o radu imao nekoliko izmjena i dopuna, te dva ispravka, što nomotehnički čini nemogućim raditi tekst dodatnih izmjena i dopuna. Bilo bi nemoguće čitati, i to s razumijevanjem, tekst zakona u formi novih izmjena i dopuna«, navodi državna tajnica.

Najvažnije izmjene u odnosu na važeći Zakon o radu ticale bi se, prema njezinim riječima, direktiva koje uređuju određene aspekte radnog vremena. Najdulje radno vrijeme bilo bi tako 48 sati, uključujući i prekovremene sate, odnosno 40-satni radni tjedan i najviše osam prekovremenih sati. Preraspodjela radnog vremena mogla bi biti maksimalno 48 sati unutar roka od najviše šest mjeseci, dok je to trenutno godinu dana. Uvela bi se definicija noćnog radnika, a ne noćnog rada kao dosad te definicija smjenskog radnika i rada u smjenama.

Preuredio bi se i tjedni odmor, a godišnji odmori bi se produljili. Najkraće trajanje godišnjeg odmora, umjesto sadašnjih 18 radnih dana, bilo bi četiri tjedna, odnosno najmanje 24 dana. Među ostalim, prijedlogom izmjena ukida se prijenos prava na godišnji odmor na novog poslodavca. Novost je i to da se agencijama za privremeno zapošljavanje daje mogućnost upućivanja radnika u inozemstvo i obratno.

Izbor radničkih predstavnika u europska radnička vijeća postaje obveza, a izmjene će se odnositi i na očuvanje prava radnika u slučaju prijenosa, primjerice, poduzeća, poslovne aktivnosti ili dijela poslovne aktivnosti. Izostavit će se zabrana noćnog rada žena u industriji, te zabrana rada pod zemljom i vodom. Zanimljivo je da se ukida radna knjižica kao administrativna prepreka slobodi kretanja radnika. Izjednačit će se rad s nepunim i punim radnim vremenom te regulirati rad na određeno vrijeme.

To su, kaže državna tajnica, ključni dijelovi koji se moraju dotjerati što se tiče Zakona o radu i nema razloga za širenje priče na druge institute. »Aktivnosti trebamo usmjeriti na to da do konca ove godine imamo preuzetu pravnu stečevinu u cijelosti, a da se zatim usmjerimo na jačanje institucija u području socijalne politike i zapošljavanja i učinimo ih sposobnim za dosljednu provedbu Zakona.

To je važno kako s nacionalnog aspekta, tako i s aspekta sposobnosti preuzimanja obveza države članice Unije u ovom području. Vjerujem da će u proljeće iduće godine Hrvatska u području socijalne politike i zapošljavanja imati cjelovito usklađen normativni okvir i osposobljene institucije za njegovu punu, učinkovitu primjenu te biti sposobna preuzeti odgovornost za izvršavanje obveza punopravne članice«, zaključuje Babić.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Kuštrak kaže da samo usklađivanje Zakona o radu s normama Unije ne donosi velike promjene. »Mi u HUP-u mislimo da je krajnji trenutak da se neke ključne stvari u tom zakonu poprave jer kad zatvorimo to poglavlje i uđemo u Europsku uniju onda smo zabetonirali radne odnose na dulje vrijeme«, ističe Kuštrak.

Pri tom kao veliki problem navodi kompliciranu proceduru prilikom otpuštanja radnika. Sadašnju odredbu da od isplate jedne do druge plaće ne smije proći više od 30 dana također smatra neprovedivom u praksi. »To znači da ako jedan mjesec plaću isplatite petog, a sljedeći mjesec šestog - kršite zakon«, naglašava. Kaže da ima još mnogo tema za raspravu, a među njima je i pitanje pauze. »Pauza je relikt socijalizma koji je kod nas plaćen. Što se tiče godišnjih odmora, mnoge zemlje su to pametno riješile definirajući da tjedan ima sedam dana, a godišnji se određuje u tjednima.

Smatramo da je to dobro jer tad godišnji neće biti podložan raznim spajanjima petka, ponedjeljka i slično«, smatra Kuštrak napominjući da je kod nas trenutno nejasno i koliko tjedan ima radnih dana - pet ili šest. Posljednji je čas, zaključuje, da se neke stvari urede jer je situacija na tržištu rada vrlo kritična. Bez obzira na to što prema podacima Zavoda za zapošljavanje nezaposlenost pada, Hrvatska je suočena s nestašicom radnika i to u svim segmentima, poručuje Damir Kuštrak.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ističe da sindikati, što se izmjena Zakona o radu tiče, imaju jedinstveni stav. »Budući da nismo bili konzultirani ni uključeni u pripreme oko izmjena, ne želimo u toj priči uopće sudjelovati. Jedino na što sindikati trenutno mogu pristati je da se u Zakonu mijenja samo ono što se tiče usklađenja s europskim zakonodavstvom i ništa više od toga. Sva ostala pitanja moraju se naknadno, tripartitno, dogovoriti«, poručuje Sever.

Ujedno pojašnjava da su predstavnici sindikata još prije godišnjih odmora uputili pismo premijeru Ivi Sanaderu u kojem ga upozoravaju da neće sudjelovati u donošenju novog zakona jer su dovedeni pred gotov čin. Sindikati još od lani, kaže Sever, traže da ih se uključi u pripreme oko izmjena Zakona o radu, no bez uspjeha.

»Sad nam je usred ljeta poslan prijedlog izmjena za koji se tvrdi da je samo usklađenje s Unijom. No, vidjeli smo da je to samo djelomično točno te da se želi mijenjati i stvari koje se ne tiču usklađenja. A u tom prijedlogu ima i stvari koje su direktni udar na sindikate«, navodi Sever ističući primjer u kojem su se dosad sindikalnom predstavniku koji je na sebe preuzeo posao radničkog vijeća priznavala i sva prava koja iz toga proizlaze, što prema novom prijedlogu neće biti slučaj.

Stoga sindikati, poručuje, neće otići na sastanak radne skupine nego hitno traže sastanak s premijerom Sanaderom. Nadaju se da će premijer biti dovoljno mudar te zauzeti stav da se u ovom trenutku treba koncentrirati isključivo na stvari vezane uz pregovore s Unijom da bi se ta priča na vrijeme zaključila.