Oni koji nisu imali osjećaj životne radosti su imali manje šanse da se udaju/ožene ili zaposle, i također su imali slabije obrazovanje, bili su lošijeg zdravlja, više u stresu i s više fizičke boli

Pojedinci koji ne misle da je život vrijedan življenja imaju veće šanse da umru tijekom idućih nekoliko godina, pokazali su istraživači iz Japana, objavljeno je na Reuters Health.

Povišen rizik od smrti je bio glavnim dijelom povezan s kardiovaskularnim bolestima i vanjskim uzrocima - najčešće samoubojstvom, za portal MojDoktor piše dr.med.Maja Vajagić, a prenosi Totalportal.hr

Istraživanje je bilo najveće do danas, za otkrivanje kako uživanje i osjećaj dobrobiti samo od življenja utječe na rizik smrtnosti, i tek kao sekundarno određivanje smrtnosti od određenih uzroka, prema dr. Toshimasa Sone i njegovim kolegama s Tohoku University Graduate School of Medicine, Sendai.

Istraživači su pregledali 43,391 muškaraca i žena u dobi od 40 do 79 godina starosti koji žive u Ohsaki regiji i koji su praćeni tijekom perioda od 7 godina tijekom kojeg ih je umrlo 3,048. Svi su bili upitani Imate li osjećaj radosti življenja?. 59% ih je odgovorilo potvrdno, 36.4% nije bilo sigurno i 4.6% je reklo ne.

Rezultati su objavljeni u izdanju za srpanj/kolovoz časopisa Psychosomatic Medicine.

Oni koji nisu imali osjećaj životne radosti su imali manje šanse da se udaju/ožene ili zaposle, i također su imali slabije obrazovanje, bili su lošijeg zdravlja, više u stresu i s više fizičke boli. Također su imali veće šanse za ograničenje fizičke funkcije.

Ali čak i nakon što su istraživači upotrijebili statističke tehnike za prilagodbu ovih faktora, ljudi bez životne radosti su i dalje bili višeg rizika od ranije smrti u periodu praćenja od onih koji su bili radosni. Povezanost nije bila uočena kod pojave bolesti ili alkoholizma u povijesti.

U zaključku, osobe bez osjećaja zadovoljstva životom su imale 50% veće šanse da umru od bilo kojeg uzroka tijekom vremena praćenja u usporedbi s onima koji su imali osjećaj da je život vrijedan življenja.

Imali su 60% veći rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, najčešće moždanog udara i 90% od vanjskih uzroka. Od 186 sudinioka umrlih od vanjskih uzroka, 90 ih je počinilo samoubojstvo.