Optuženi je kao visoki dužnosnik djelujući individualno ili u suradnji s Radovanom Karadžićem provodio ideju stvaranja tzv. velike Srbije protjerivajući Hrvate

Sedamnaest godina nakon napada na Dubrovnik, Županijsko državno odvjetništvo podignulo je optužnicu protiv ratnog gradonačelnika Trebinja, Božidara Vučurevića, zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika u razdoblju između 1991. i 1995.

Optuženi je kao visoki dužnosnik djelujući individualno ili u suradnji s Radovanom Karadžićem provodio ideju stvaranja tzv. velike Srbije protjerivajući Hrvate.

Tereti ga se da je u rujnu 1991. na području općine Trebinje naredio mobilizaciju teritorijalne obrane i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice JNA, koje su 1. listopada 1991. sa područja Hercegovine i Crne Gore napale Republiku Hrvatsku.

Te su jedinice do 26. listopada 1991. privremeno okupirale područje od Prevlake do Stona, a grad Dubrovnik držale u potpunoj blokadi. U napadima su postupali protivno odredbama međunarodnih konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture pri čemu je poginuo 91 civil, a 200 civila je ranjeno dok su u okupiranim mjestima uništavali, palili i pljačkali gospodarske objekte i imovinu civila a ljude vodili u logore Morinje i Bileća.

Uz to, bezobzirno su granatirali povijesne jezgre Starog grada, spomenik nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a, nanoseći golemu štetu spomenicima kulture unutar zidina.

Nakon 26. listopada 1992., odnosno povlačenja JNA s okupiranog područja, imajući potpunu kontrolu i vlast nad oružanim snagama tzv. SAO Istočna Hercegovina, okrivljeni Vučurević je zajedno sa zapovjednim kadrom Hercegovačkog korpusa naredio da se nastavi granatiranje Dubrovnika, gospodarskih i civilnih objekata sve do 29. listopada 1995., pri čemu je ubijeno sedmero civila a jedanaestero ih je teško ranjeno te je nanesena materijalna šteta.