Valovi vrućine odnose više života nego tornada, poplave i druge vremenske katastrofe

Utjecaj vremena na zdravlje čovjeka je neupitan. Pokazalo se da toplinski valovi imaju vrlo negativan utjecaj na zdravlje, a s globalnim zagrijavanjem, na žalost, bit će ih sve više. »Istraživanja pokazuju da je od svih utjecaja vremena na smrtnost najveći onaj za vrijeme toplinskih valova. Valovi vrućine odnose više života nego tornada, poplave i druge vremenske katastrofe«, kaže mr. Ksenija Zaninović, biometeorologinja iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Ako atmosferu zamislimo kao ocean zraka u kojem živi čovjek, tada je neminovno da ona utječe na njega. Toplina, radijacija i zagađenost tek su neki od čimbenika iz atmosfere koji utječu na ljude. U troposferi, razini atmosfere u kojoj žive ljudi, temperatura, oborine i vremenske nestabilnosti imaju snažan utjecaj na sve organizme, a onda indirektno i na zdravlje čovjeka. Utjecaji iz troposfere odgovorni su za pojavu zaraznih bolesti, kvalitetu, vrstu i količinu hrane i vode, ali i migracije stanovništva kao rezultat raznih vremenskih nepogoda.

»Meteorološki utjecaji u atmosferi mogu imati i direktan utjecaj na čovjeka. Poznato je da postoje meteorotropne bolesti, odnosno one na koje utječe vrijeme. Vjetar, suša i vlaga utječu posebice na plućne i bolesti dišnih putova, vaskularne bolesti, gastroenterološke, psihičke, neurovegetativne i reumatske bolesti. UV zrake iz gornjeg dijela atmosfere, stratosfere, direktno i indirektno utječu na naše zdravlje. Rak kože je najopasnija posljedica tog utjecaja«, objašnjava Zaninović.

»Za sve bolesti koje su povezane s vremenom najodgovornija je nepovoljna predfrontalna vremenska situacija s niskim tlakom zraka i južnim strujanjem. Primjerice, ljeti je to vrlo toplo i sparno vrijeme. Slijede tipovi vremena s niskim tlakom zraka, dakle ciklone i fronte, kad dolazi do promjene zračne mase, a tada je obično riječ o oblačnom i kišovitom vremenu. Nepovoljna je vremenska situacija i ona koju laici teže prepoznaju, a radi se o vremenskoj prognozi kad vlada bezgradijentno polje tlaka, pogotovo ako je popraćeno hladnom frontom s pljuskovima i grmljavinom«, govori Zaninović iznoseći podatak da 60 posto ljudi osjeća utjecaj vremena.

Činjenica je da se vrijeme mijenja i prisiljava ljude da mu se prilagode. No sve je više onih koji te promjene teže podnose. S obzirom na veliki postotak ljudi podložnih vremenskoj prognozi, od prije nekoliko godina postoji i službeni naziv za njih - meteoropati, a uz uobičajene prognoze, izdaju se i biometeorološke prognoze koje upozoravaju ljude kad su nepovoljne vremenske prilike koje mogu imati negativni utjecaj na zdravlje. »Česta je zabluda da niski tlak nepovoljno utječe na ljude. Sam tlak zraka uopće ne utječe na čovjeka nego je glavni krivac popratno vrijeme koje može ići uz niski tlak zraka. Tlak je tek indikator vremenske situacije koja može biti nepovoljna«, tumači Zaninović.

U Državnom hidrometeorološkom zavodu već se godinama proučava utjecaj vremena na ljude, a uz podatke koje dobivaju iz zdravstvenih ustanova o vremenu pojave određenih bolesti, vrše se i ciljana mjerenja te razne ankete kojima se prikupljaju podaci o učestalosti pojavljivanja nekih bolesti i stanja.

»Primjerice, utjecaj vremena na vaskularne bolesti, prvenstveno na infarkt miokarda, cerebrovaskularni inzult ili plućnu emboliju, nepovoljniji je u zimskim hladnijim razdobljima. Doduše, postoje i ljeti rizičnija razdoblja kad je sparina nakon koje slijede pljuskovi i grmljavine. Za bolesti dišnih putova zimi su odgovorne hladne anticiklone, kad vlada niska temperatura, posebno ako još puše vjetar koji pojačava osjet hladnoće. No i ljeti će nepovoljan utjecaj na dišne putove imati prolasci fronte«, objašnjava naša sugovornica.

Brojne studije nedvojbeno su pokazale da je utjecaj vremena na psihičke bolesnike golem. Za osobe sklone suicidu poguban je prolaz fronte, shizofrene osobe uvelike su sklone promjeni ponašanja pod utjecajem vremena, a nesanica, migrena i slične boljke javljaju se i kod zdravih ljudi kao rezultat nepovoljnih vremenskih uvjeta. Neurovegetativne smetnje obično se javljaju kod visokih temperatura zraka, osobito ako je višednevna srednja temperatura zraka 27 stupnjeva Celzija, odnosno srednja maksimalna temperatura zraka 35 stupnjeva. U istraživanju koje je Zavod proveo u suradnji s Hitnom pomoći, uvidjelo se da su u te dane hitne intervencije neprestane. Najčešći razlozi su omaglice, nesvjestice i slično.

Istraživanja su također pokazala da je vrijeme odgovorno i za prometne nesreće. Pritom su se isključili objektivni razlozi poput slabe vidljivosti ili skliskih kolnika, a promatrao se samo utjecaj vremena na ponašanje vozača. Utvrđeno je da je u danima prolaska fronte povećan broj nesreća. Ni reumatičari nisu otporni na vrijeme. Pokazalo se da su reumatske bolesti učestalije kod ljudi koji žive u vlažnim uvjetima, ali zanimljivo ne i kod onih koji rade u vlazi. Reumatske bolesti su rjeđe u toplim krajevima, a bolovi su učestaliji kod promjena vremena, posebno prolaskom hladne fronte. Nije uočena povezanost reumatskih bolova s vlažnošću zraka.

Prim. mr. sc. Goran Ivanišević, pročelnik Klinike za reumatske bolesti KB-a Zagreb, smatra da je znanje o klimatskim ljekovitim činiteljima neprocjenjivo, ali da je na žalost sve manje prisutno u današnjoj medicini: »Sve više smo pod terapijom medikamentima, dok se sva ostala znanja zanemaruju. Prirodni ljekoviti činitelji koji povoljno djeluju na zdravlje nadohvat su ruke, samo ih premalo rabimo za očuvanje i poboljšanje zdravlja i kvalitete života.«

Nekad je u Hrvatskoj bilo čak 79 morskih lječilišnih mjesta, a danas ih je ostalo desetak. Planinska lječilišna mjesta u Hrvatskoj nemamo, iako potencijal imamo. Izgubili smo i dio toplica. Ivanišević drži da bi se zakonskom regulativom pod nadzor trebalo staviti korištenje prirodnih činitelja u lječilišne svrhe te da bi se trajno trebala pratiti djelotvornost pojedinog lječilišnog mjesta, kao i njegova klima i bioklima. Smatra da je zaštićenost od buke i zagađenosti zraka preduvjet za lječilišta temeljena na prirodnim ljekovitim činiteljima, no to se ne poštuje uvijek.

Dr. Ljerka Narančik Gurović, specijalistica za dječje bolesti, smatra da je autohtonom stanovništvu klima u kojoj živi indiferentna, odnosno da biološke učinke primjećujemo tek kod promjene mjesta boravka. Klimatska ljekovitost nekog mjesta rezultat je spoja njegove klime, podneblja, flore i faune, stupnja zasićenosti zraka industrijskim zagađenjem i slično.

»Mnoge bolesti zahtijevaju određene vremenske uvjete da bi došlo do oporavka Tako je terapija ljekovitim vodama idealna za izbacivanje štetnih tvari i regulaciju stolice. Balneoterapija pomaže u liječenju mišićno-koštanih bolesti, neuroloških smetnji, posljedica trauma, srčanokrvožilnih bolesti te onih dišnog sustava. Helioterapija, odnosno terapija suncem, idealna je za liječenje kožnih i koštanih bolesti i to je jedini prirodni način dobivanja vitamina D.

O ljekovitom bilju sve se više govori, no ono može imati i pozitivne i negativne učinke«, tumači Narančik Gurović. Dodaje da je bit utjecaja klimatskih učinaka na poboljšanje zdravlja u procesu usklađivanja tjelesnih funkcija sa stanjem u okolini. Liječenje prirodnim ljekovitim činiteljima drži naročito pogodnim u liječenju djece, tim više što djeca mogu imati gotovo sve bolesti odraslih, uz neke specifične dječje bolesti. Djeca su podložnija vremenskim uvjetima nego odrasli jer im je autonomni sustav dosta reaktivan.

S obzirom na to da su njihovi organizmi u razvoju, podložnija su svemu što se oko njih u prirodi događa.