Statistike kažu da se raspada svaki četvrti ili peti brak. Jednako tako, iako smo daleko od skandinavskih zemalja u kojima je taj trend daleko izraženiji, i kod nas je zabilježeno da sve više mladih živi zajedno, ali bez vjenčanog lista

U prosjeku Hrvati sve kasnije stupaju u brak. Iako se sve teže odlučuje na izgovaranje bračnih zavjeta, čini se da kada ih napokon i izgovore, sve teže uspijevaju ostatak života provesti s jednom osobom, piše Vjesnik

Tako je sve više tridesetogodišnjaka s propalim brakom iza sebe. Statistike kažu da se raspada svaki četvrti ili peti brak. Jednako tako, iako smo daleko od skandinavskih zemalja u kojima je taj trend daleko izraženiji, i kod nas je zabilježeno da sve više mladih živi zajedno, ali bez vjenčanog lista.

To dovodi do pojave novih obiteljskih odnosa, pa život bez vjenčanog lista ili samački život postaju sve češćom pojavom. Sve se više žena odlučuje i na majčinstvo izvan braka, pa je tako osamdesetih godina izvan braka rođeno tek 5,1 posto djece, a danas ih se oko deset posto rađa u izvanbračnoj zajednici.

»Činjenica je da sve kasnije stupamo u brak, ali sve više kohabitiramo. Razloge tome ne treba tražiti tek u jednom elementu, nego treba pogledati opću sliku kretanja u društvu. Promjena tržišnih i poslovnih odnosa, veće obrazovanje i zapošljavanje žena, ali i nemogućnost lakog dolaska do vlastitog životnog prostora razlozi su zbog kojih se ljudi sve kasnije i sve teže odlučuju na zajednički život«, tvrdi sociologinja Željka Jelavić.

Na porast broja samaca i srozavanje institucije braka ukazuje i istraživanje koje su lani proveli profesori Anđelko Akrap i Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Zaključili su da su neke od nepovoljnih okolnosti za to nemogućnost odlaska od roditelja zbog nezaposlenosti ili nedovoljnih primanja da se započne samostalan život, te veliki broj mladih muškaraca koji ostaju voditi roditeljska imanja na selima i migracija žena u grad u potrazi za obrazovanjem i zaposlenjem. Iako među osobama iznad 30 godina od devedesetih dolazi do većeg postotka sklapanja brakova, on nije dovoljan da nadoknadi onaj postotak osoba koje su ranijih desetljeća ulazile u brak u svojim dvadesetim godinama.

Upravo stoga bilježi se negativan trend u sklapanju brakova. Sredinom 20. stoljeća sklapalo se oko 38.000 brakova, što je bilo gotovo deset brakova na 1000 stanovnika. Takvo je stanje potrajalo do osamdesetih kada dolazi do naglog pada broja sklopljenih brakova, pa imamo tek 33.000 sklopljenih brakova ili 7,3 na 1000 stanovnika. Godine koje slijede djeluju još nepovoljnije na bračni život. Godine 2000 sklopljeno tek 22.017 brakova ili pet na tisuću stanovnika. Takve brojke s manjim odstupanjima bilježimo do danas. Istodobno, stopa razvoda drastično raste s 83 razvoda na 1000 sklopljenih brakova iz sredine 20. stoljeća, na čak 211 na 1000 sklopljenih brakova 2006.