Događaji

Privatni detektivi

Privatna istraga za 200 kuna po satu

Privatna istraga za 200 kuna po satu

Sada, pak, nakon pune 23 godine napokon su dobili i Zakon o privatnim detektivima koji jasno definira njihovu djelatnost te odvaja njihov posao od posla službenih tijela države, kao što su policija i tajne službe

U Hrvatskoj je zasad samo 12 detektivskih agencija, dok ih u Sloveniji ima više od 70, ali prostora za širenje posla svakog je dana sve više, piše Vjesnik

Koja je slaba karika pojedine tvrtke, na kojem mjestu "curi" novac na privatne račune, koristi li radnik službeno vozilo i za privatne svrhe i govori li kandidat za posao istinu o svojim radnim sposobnostima?

Na sva ta pitanja moraju odgovoriti privatni detektivi koji se problemima poslovnog kriminala i korupcije bave više nego otkrivanjem ima li nečiji muž ljubavnicu. Sada, pak, nakon pune 23 godine napokon su dobili i Zakon o privatnim detektivima koji jasno definira njihovu djelatnost te odvaja njihov posao od posla službenih tijela države, kao što su policija i tajne službe.

»Zadovoljan sam zakonom koji je dobrim dijelom uvažio sugestije detektivskog ceha. Posebno da se mora proći 12 mjeseci vježbeničkog staža da bi se moglo baviti tim poslom, osim osoba koje imaju najmanje tri godine staža u policiji, vojno-policijskim poslovima, sigurnosnoj službi i u sličnim službama. Oni polažu samo stručni ispit. Time smo se zaštitili od neprofesionalnosti«, kazao je Goroslav Šmagunc, predsjednik Hrvatske udruge privatnih detektiva.

Po novome, detektivi smiju pratiti i fotografirati na javnim mjestima, što do sada nije bilo izričito zakonom dopušteno, a isto tako državne službe od sada su dužne ustupiti svoje materijale detektivima ako oni to zatraže. Sada im je dopušteno i nošenje vatrenog oružja. Prema nekim naznakama, moguće je da bi ubuduće državne vlasti, prije svega policija, mogle surađivati s detektivima u pojedinim slučajevima. Već i sada jednim dijelom pomažu državnim tijelima, jer za privatne osobe prikupljaju dokaze koji se koriste na sudovima. Inače, u Hrvatskoj je samo 12 detektivskih agencija, dok ih u Sloveniji ima više od 70.

Član detektivskog ceha pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Miroslav Petrović kaže da ima prostora za širenje detektivskog posla, no u javnosti još ne postoji percepcija što je njihov posao niti kome su oni potrebni.

»Prostora za naš razvoj i te kako ima, ponajviše u privatnom poduzetništvu, jer detektivi mogu na nalog poslodavca pratiti rad pojedinih zaposlenika, davati ocjenu njihove učinkovitosti, a onda i radnog poštenja i tako uštedjeti golemi novac«.

Cijena rada detektiva obično se kreće od 200 kuna po satu, plus troškovi goriva, noćenja i slično. No, uzimaju se i postoci ako svojim saznanjima dovedu do velikih ušteda u tvrtki. Tada se iznosi vrtoglavo penju.

No, valja reći da su velike i novčane kazne ako bi se detektivi ogriješili o zakon i to do 50.000 kuna. Među ostalim, zakon im zabranjuje da se upliću u poslove u nadležnosti policije i drugih državnih organa.

Osam dana za uništavanje prikupljenog materijala

Postavlja se pitanje može li detektiv zloupotrijebiti podatke do kojih je došao. Za to se pobrinuo zakon prema kojem detektiv o svojim saznanjima mora podnijeti pisano izvješće poslodavcu i u roku osam dana uništiti sve prikupljene materijale. Ako bi se prestao baviti tim poslom, ili u slučaju smrti detektiva, sav se materijal predaje MUP-u koji materijale čuva šest mjeseci u slučaju da netko naslijedi posao, a potom materijal također uništava. Detektivi se uz sigurnost imovine i života bave i osiguranjem poslovne tajne i informatičkog sustava. Za poslodavca mogu provjeriti i iskrenost kandidata za novi posao, odnosno jesu li sve činjenice o radnim sposobnostima koje su naveli i točne.

 


Reci što misliš!