Uoči sastanka s predsjednikom ICTY-a, premijer Sanader je kazao da 'očekuje prije svega međusobno informiranje o suradnji Hrvatske s Haškim sudom'

Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je u srijedu kako očekuje da će glavni haški tužitelj u izvješću Vijeću sigurnosti UN reći da Hrvatska općenito jako dobro surađuje s Haškim sudom (ICTY), ali će inzistirati na predaji spornih topničkih dnevnika iz Oluje.

'Siguran sam da će reći da Hrvatska općenito jako dobro surađuje, ali će insistirati na nekim dokumentima', odnosno topničkim dnevnicima iz Oluje, rekao je Sanader odgovarajući na pitanja iz publike nakon predavanja o budućnosti jugoistočne Europe, koje je održao na Harriman institutu newyorškog sveučilišta Columbia.

Naglasio je kako je Hrvatska Tužiteljstvu ICTY-a predala sve tražene dokumente koji su pronađeni, ali da 'ne može predati one dokumente koje nema' jer su otuđeni ili uništeni, te kako je 'potrebno naći rješenje i zajednički jezik' s Haškim sudom.

Premijer Sanader u srijedu će se u Stalnoj misiji RH pri UN-u u New Yorku sastati s predsjednikom ICTY-a Patrickom Robinsonom i glavnim tužiteljem Sergeom Bramertzom, dan uoči njihovog podnošenja polugodišnjeg izvješća Vijeću sigurnosti UN-a o radu suda i tužiteljstva, te suradnji zemalja jugoistočne Europe.

Uoči sastanka s predsjednikom ICTY-a, premijer Sanader je kazao da 'očekuje prije svega međusobno informiranje o suradnji Hrvatske s Haškim sudom'. Podsjetivši da je Hrvatska bila jedna od inicijatora i osnivača Haškog suda i suđenja ratnim zločincima, istakao je kako 'Hrvatska ostaje pri tome da ICTY mora izvršiti svoju zadaću'.

Uoči sastanaka s Bramertzom najavio je razgovor o 'traženim dokumentima koji su tema njegovog izvješća'. 'Osim izvješća koje sam već vidio ali ga ne mogu komentirati prije sjednice Vijeća, zanima me ima li kakvih pomaka u njegovim pogledima. To će biti glavna tema večeras', rekao je hrvatski premijer.

U dobro posjećenom predavanju na Fakultetu za međunarodne odnose (SIPA) na sveučilištu Columbia, na temu 'Budućnost jugoistočne Europe s aspekta nove članice NATO-a', Sanader je govorio o putu Hrvatske od pada komunizma, osamostaljenja, Domovinskog rata do današnjeg članstva u NATO-u, Vijeću sigurnosti UN-a i pregovorima o članstvu u Europskoj uniji.

Istakao je angažman hrvastkih snaga u Afganistanu, te u ukupno 16 međunarodnih mirovnih misija u svijetu. 'Pridružujući se NATO-u i EU-u, Hrvatska se vraća gdje joj je mjesto, u društvo zapadnih demokracija', rekao je Sanader, dodajući kako se raduje danu kada će sve zemlje u regiji postati članice NATO-a i EU-a.

Premijer Sanader u tom je kontekstu posebno istaknuo snažnu potporu Hrvatske euroatlantskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Također je izrazio hrvatsku potporu za euroatlantsku integraciju Crne Gore i Kosova, te ukazao na važnost euroatlantske integracije Srbije.

Spremnost Hrvatske da pomogne susjednim zemljama na tom putu, stavio je nasuprot aktualnoj šestmjesečnoj blokadi hrvatskih pregovora od Slovenije, ističući da 'Slovenija blokira 13 pregovaračkih poglavlja za ništa' i da 'graničnom problemu nije mjesto u pristupnim pregovrima'.

Podsjetio je da je Slovenija ušla u NATO i EU s istim graničnim problemom koji sada postavlja kao prepreku Hrvatskoj, te zatražio da 'ista mjerila vrijede i za Hrvatsku'. 'Još jednom pozivam naše prijatelje u Sloveniji da ukinu blokadu', rekao je Sanader, izražavajući uvjerenost da će usprkos zaprekama Hrvatska uspjeti u nakani da postane 28 članica Unije.

Sanader je također govorio je o hrvatskoj privrženosti demokratskim vrijednostima, suradnji sa susjednim zemljama, njegovanju domoljublja bez svih oblika diskriminacije, radikalizma i ekstremizma, te stvaranju socijalnog okvira tolerancije i dijaloga u društvu.