Mršić je izrazio bojazan da bi mogao odgovoriti nešto u afektu što bi mu moglo štetiti

Svjedočenjem Mile Mrkšića nastavljeno je suđenje hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku. Kao svjedoka pozvala ga je Gotovinina obrana, prenosi HRT .

Mrkšić je i danas kazao kako se zbog zdravstvenih problema nije pripremio za svjedočenje te je izrazio želju da razgovara sa svojim odvjetnikom. Sudac Alphons Orie rekao mu je da će mu, iznimno, sutra dovesti odvjetnika. Također je upozorio obranu da Mrkšiću ne postavlja pitanja koja bi ga mogla inkriminirati.

Mršić je izrazio bojazan da bi mogao odgovoriti nešto u afektu što bi mu moglo štetiti. Tijekom svjedočenja vidljivo je da je jako nervozan. Na pitanja odgovara brzo, često nerazumljivo i okoliša. Odvjetnik Luka Mišetić zamolio ga je da se koncentrira i ne izbjegava odgovore.

Svjedočio mucajući

Mrkšić je potvrdio da je u svibnju 1995. preuzeo dužnost zapovjednika vojske tzv. republike srpske krajine i napustio dužnost savjetnika ministra obrane koju je obnašao od veljače iste godine. Milošević mu je u Karađorđevu, odmah poslije skupštine u Borovom Selu u svibnju, rekao hitno nešto učini kako bi vratio povjerenje naroda u vojsku, jer kad narod dobije povjerenje u vojsku onda je lako narodu i rješenje nametnuti.

Upitan sjeća li se da je podnio izvješće poslije operacije Oluja načelniku glavnog stožera JNA u vezi s aktivnostima u tzv. rsk od 4. do 10. kolovoza '95. Mrkšić je potvrdio da je na tom dokumentu njegov potpis. Također je rekao da su nakon Oluje načelniku podneseni i elaborati s analizama. Nije jednostavno izgubiti rat..., kazao je.

Kazao je kako je bio na više sastanaka u Beogradu na kojemu su bili Perišić, Milošević, Mladić i Stanišić, a na jednom od njih donijeta je odluka da se ide u akciju i pomogne Fikretu Abdiću da narod prijeđe na njegovu stranu. Rekao da je poznavao Frenkija Simatovića koji je u to vrijeme bio jedan od pomoćnika u sektoru državne sigurnosti Srbije.

Također je kazao da je bilo posebnih jedinica, među njima crvene beretke koje su izvršavale određene zadaće jer sam Abdić nije mogao formirati vojsku. Milorad Legija tada tada je bio kordinator za jednu, dvije brigade u sastavu Abdićevih snaga i bio je bio pod zapovjedništvom Pauka.

Presude za zločin na Ovčari

Početkom svibnja žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Mrkšiću je potvrdilo kaznu od 20 godina zatvora za pokolj na Ovčari u studenome 1991. Njegov odvjetnik Miroslav Vasić ocijenio je da je Mrkšić osuđen za nešto za što nije odgovoran.

Istodobno je povećalo na 17 godina kaznu zatvora bivšem oficiru JNA Veselinu Šljivančaninu, koji je prvostupanjskom presudom bio osuđen na pet godina, što je izazvalo iznenađenje i nevjericu u Srbiji. Žalbeno vijeće utvrdilo je da je Šljivančanin ipak bio odgovoran za pomaganje u ubojstvima Hrvata na Ovčari.

Vijeće Haškog suda 27. rujna 2007. prvostupanjskom presudom oslobodilo je optužbi trećeg zapovjednika u skupini Vukovarske trojke, kapetana Miroslava Radića. Sva trojica zapovjednika Jugoslavenske narodne armije bila su optužena za masovni pokolj počinjen na Ovčari 20. studenoga 1991., nakon pada Vukovara.