Novčanice koje je Tito dobivao stizale su u Užičku ulicu broj 15 u bakrenim kutijama veličine 50x30 cm izravno iz Kovnice novca u Topčideru

Posljednja plaća doživotnog predsjednika Jugoslavije bila je četiri i pol milijuna dinara, odnosno 297.619 njemačkih maraka. Kako pišu srbijanske novine Politika, Jovanka Broz 1985. godine primala je 1.352 marke mjesečno

Kako se 1980. godine za njemačku marku moglo dobiti 0,55 dolara, Titova je posljednja plaća u američkoj valuti iznosila 163.689 dolara. No korigiramo li Titovu plaću za iznos inflacije, danas bi vrijedila čak 424.828 dolara ili preračunato u kune oko 850.000 kuna.

U posljednjoj godini života Josip Broz Tito primao je svakog prvog u mjesecu četiri i pol milijuna dinara. Tečaj njemačke marke, prema podacima Narodne banke Srbije, 31. prosinca 1980. godine bio 1.512 dinara za 100 njemačkih maraka, odnosno jedna marka vrijedila je 15,12 dinara. To će reći da je Broz imao plaću od 297.619 maraka, koju je odredila Kadrovska komisija Predsjedništva SFRJ. Josip Broz Tito imao je mjesečna primanja od oslobođenja Jugoslavije 1945.

Politika piše da je čovjek koji se desetljećima brinuo o njegovim financijama bio Tihomir Stanojević. Novčanice koje je Tito dobivao stizale su u Užičku ulicu broj 15 u bakrenim kutijama veličine 50x30 cm izravno iz Kovnice novca u Topčideru. Svi papiri koji potvrđuju njegova primanja sačuvani su u arhivama i danas se ne smatraju nekom povjerljivom informacijom. Dio tog novca Josip Broz je davao supruzi Jovanki, potom sinu Žarku i njegovoj kćeri Zlatici, a najveću svotu zadržavao je za sebe. Osim Stanojevića, nitko zapravo nije znao što je on činio s tim novcem.

Vjerojatno je Predsjedništvo SFRJ imalo na umu plaću koju je Broz primao u posljednjoj godini života kada je supruzi Jovanki, poslije njegove smrti, odredilo specijalna mjesečna primanja u visini od 2,4 milijuna dinara. Tu odluku donijelo je Savezno izvršno vijeće 19. juna 1980. godine. Visina te penzije ili naknade isplaćivana je redovito. Usklađivana je i povećavana u skladu s postojećim propisima. O tome ona obavještava svog advokata u pismu koje je poslala 27. prosinca 1985. godine naglašavajući da tri mjeseca od smrti svog supruga nije dobivala ni dinara, da bi je potom uvjeravali da je za nju bolje da uzme svoju a ne Titovu penziju.

'Zatim me je te 1980. godine drug Fadilj Hodža (visoki državni i partijski dužnosnik u SFRJ) u nazočnosti dva pravnika - piše, između ostalog, Jovanka Broz - dugo uvjeravao da nema nikakvih dokumenata na osnovu kojih bi mi mogli dati tu penziju, da Tito nikad nije primao plaću, da to dobro zna jer je na tome osobno radio. I to sam opovrgnula, jer smo mi živjeli od te plaće. Nakon toga je došao drug Mika Špiljak tražio da se opredijelim hoću li uzeti penziju Srbije ili Hrvatske, da bi mi u jednom pismu saopćio da bi puni iznos Titove penzije bio milijun i devetsto tisuća dinara, a da mi je određen daleko viši iznos', napisala je Jovanka Broz.

Tako je to bilo do te 1985. godine kada je Jovanka Broz, kako piše, prvi put pročitala u Politici da će mjesečno dobivati 172.079 dinara na ime naknade, a taj novac je dobila dva dana kasnije. Prema tečaju od 31. prosinca 1985. jedna marka vrijedila je 127,23 dinara. Dakle, Jovana Broz je tada primala 1.352 njemačke marke mjesečno.

Taj odnos države prema Jovanki Broz zadržan je do današnjih dana, zaključuje Politika.