Više od same procedure javnost zanima tko će biti nasljednik Vanje Sutlića. Petnaest ljudi predalo je svoje programe, s njima su obavljeni javni razgovori i na vijećnicima je konačna odluka - odabrati nekog ili ne odabrati nikog

Programsko vijeće HRT-a u srijedu će na sjednici birati glavnog ravnatelja HRT-a među 15 kandidata čije su prijave zadovoljile sve uvjete tražene u natječaju

Deset vijećnika birat će između Branka Debeljaka, Boška Grubića, Veljka Jančića, Zorana Kalinića, Nikole Kristića, Ivanke Lučev, Franje Maletića, Marka Malnara, Damira Novinića, Ivana Pavelića, Nade Prkačin, Tomislava Radića, Damira Šimunovića, Dragutina Veselčića i Nade Zgrabljić-Rotar.

Glavnog ravnatelja bira se tajnim glasovanjem na četverogodišnji mandat, a za imenovanje je potrebna dvotrećinska većina, to jest osam glasova članova vijeća.

Javni zahtjev u plaćenom oglasu

Brojni filmski djelatnici, više filmskih udruga, producentskih kuća stali su uz Veru Robić Škarica i nakon što su na konferenciji za novinare stali u njenu obranu odlučili su to učiniti i putem oglasa u Jutarnjem listu. Zakupivši cijelu stranicu uputili su predsjedniku RH, predsjednici Vlade i političkim strankama 'Javni zahtjev za obustavu političke blokade Programskog vijeća HRT-a'. U zahtjevu se traži da nadležni u što skorijem roku na zakonit i proceduralno utvrđen način Robić-Škarica imenuju u PV.

Sama procedura oko glasovanja je jednostavna. Naime, ide se sustavom eliminacije i u svakom krugu glasovanja otpadaju kandidati s najmanjim brojem glasova.

Ako dva ili više kandidata dobiju isti najmanji broj glasova, eliminiraju se svi s tim brojem glasova. Sistem eliminacije u konačnici bi trebao dovesti do konačnog pobjednika, ali to se ne mora dogoditi.

Moguće je da na kraju ostanu dva kandidata, od kojih je jedan dobio veći broj glasova i u tom slučaju glasovanje se ponavlja za njega. Ako on u posljednjem krugu ne dobije osam glasova članova Vijeća HRT-a, izbor nije izvršen i natječaj se ponavlja.

Više od same procedure javnost zanima tko će biti nasljednik Vanje Sutlića. Petnaest ljudi predalo je svoje programe, s njima su obavljeni javni razgovori i na vijećnicima je konačna odluka - odabrati nekog ili ne odabrati nikog, odnosno agoniju javne RTV kuće produžiti do daljnjega.

Kao glavni favoriti posljednjih tjedana spominjali Franjo Maletić, predsjednik uprave Vjesnika d.o.o. i donedavni član NO-a Podravke, te pomoćnik ravnatelja HTV-a za ekonomske poslove Damir Novinić za kojeg lobira menadžerska struja čije interese zastupa dopredsjednik Vijeća Siniša Grgić, a koja je dobrim dijelom već zauzela strateške pozicije na HRT-u.

Iako se pričalo da visoka politika nije uplela prste u izbor oko glavnog ravnatelja čini se da ipak nije tako jer posljednjih dana moglo se čuti da bi se na Prisavlju u srijedu moglo dogoditi isto ono što se dogodilo u Saboru prilikom pokušaja imenovanja jedanaestog člana Vijeća (Vere Robić Škarica) - da se ne izabere.

Tu varijantu, doznajemo, podupiru pojedini članovi Vijeća uz obrazloženje da nitko od kandidata nije dovoljno kvalitetan što ide na ruku trenutnim upravljačkim strukturama na HRT-u, ali i vladajućoj garnituri koja očito procjenjuje da u trenutnoj konstalaciji snaga ne može progurati svog čovjeka tko god on bio, te da bi glas jedanaestog člana vijeća, kojeg se tek mora izabrati, mogao biti krucijalan, pa bi stoga izbor šefa svih šefova bilo najbolje prolongirati.

Iz izvora bliskih Vijeću doznajemo da kod većine vjećnika postoji čvrsta volja da se Sutlićev nasljednik ipak izabere, ali je upitno mogu li se dogovoriti koga. Zbog toga će sat vremena prije samog glasovanja obaviti konzulatcije kako cijela stvar ne bi propala.

Ono što je sasvim izvjesno je da novi glavni ravnatelj u budućnosti više neće biti tako moćan kao što su to bili njegovi prethodnici jer bi kuća na Prisavlju, prema novom Zakonu o HRT-u, koji se izrađuje u Ministarstvu kulture, trebala dobiti Nadzorni odbor.

Jedinoj javnoj kući, ako Zakon bude izglasan u takvom obliku, trebalo bi ostati devet minuta po satu za reklame, HTV, HR i Glazbena proizvodnja kao zasebne cjeline trebale bi nestati kako takve, a oformile bi se četiri nove - programska, proizvodna, tehnološka i financijska.