Unatoč ukupnom zbroju od oko 8,5 milijardi kuna, Vlada i financijski stručnjaci nisu zabrinuti nemogućnošću refinanciranja

Državnom proračunu u prvom kvartalu na naplatu stiže 543 milijuna eura obveznica i 206 milijuna eura kredita te tri milijarde kuna domaćih obveznica. Podaci su to Ministarstva financija i HNB-a.

Unatoč ukupnom zbroju od oko 8,5 milijardi kuna, Vlada i financijski stručnjaci nisu zabrinuti nemogućnošću refinanciranja, javlja HTV . Panike nema jer smatraju da se stanje na međunarodnom financijskom tržištu poboljšalo te da će država bez problema moći refinancirati dugove. Tako je ovogodišnji početak refinanciranja dugova i financiranja deficita državnog proračuna optimističniji i bolji u odnosu na strah od nemogućnosti refinanciranja koji je vladao u prvoj polovini prošle godine.

Lakše zaduženje u odnosu na lani mač je s dvije oštrice. Vladi se otvara prostor smanjene discipline kontrole rashoda i prihoda, što bi moglo dovesti do zaboravljanja na potrebu konsolidacije državnog proračuna. No, nadamo se da do toga neće doći.

Prvo na naplatu 24. veljače stiže 500 milijuna eura obveznica. Potom 8. ožujka na račun stiže tri milijarde kuna domaćih obveznica, a zatim i 206 milijuna eura sindiciranog kredita.

Spas u dolarskim obveznicama?

Još tijekom godine na naplatu stiže ukupno oko milijarda eura, što je ukupno oko 15,7 milijardi kuna. To će se sve refinancirati novim obveznicama i kreditima pa ne bi trebalo doći do povećanja ukupnog duga zbog tih transakcija.

Ministarstvo financija navodi da država namjerava kredit od 200 milijuna eura Svjetske banke iskoristiti za refinanciranje duga. Demantirano je pisanje medija da će država likvidnost koju će osloboditi HNB preusmjeriti u refinanciranje duga i uzeti sredstva namijenjena gospodarstvu. Iako u Ministarstvu nisu htjeli ništa reći o refinanciranju duga u prvom kvartalu, moguće je da će osim sredstava Svjetske banke biti upotrijebljen i eventualni ostatak od 1,5 milijardi dolara obveznica izdanih potkraj 2009. Još se ne zna hoće li država novac tražiti putem obveznica ili kredita na domaćem ili stranom tržištu. Nedavno je ministar Ivan Šuker kazao kako će se domaći dug financirati u Hrvatskoj, a strani u inozemstvu, piše Slobodna Dalmacija.