Da bi država mogla oduzeti spornu imovinu, počinitelj mora biti pravomoćno osuđen, a dotad - sud je može samo blokirati na USKOK-ov zahtjev.

U Vladinu bi proceduru do kraja lipnja ove godine konačno trebao biti poslan nacrt prijedloga Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom ostvarenom kaznenim djelima iz USKOK-ove nadležnosti, doznaje se iz Ministarstva pravosuđa. U međuvremenu, oduzetom imovinom nema tko gospodariti

To i nije pretjeran problem s obzirom na to da se Hrvatska baš i nema čime pohvaliti u nešto manje od dvije godine, koliko postoji mogućnost oduzimanja nelegalno stečene imovine (za razliku od Kraljevine Norveške, koja je prva ozakonila institut oduzimanja imovine sad već davne 1902. godine).

Riječ je o snažnom antikorupcijskom alatu koji, između ostalog, nosi jasnu poruku da se organizirani kriminal ne isplati jer se njime ne može okoristiti. Do te je spoznaje u formalnom obliku Hrvatska došla tek prije nešto manje od dvije godine.

Iako je i u prijašnjim zakonima bilo moguće oduzeti imovinu stečenu kaznenim djelom, bilo je podosta zakonskih rupa koje su omogućavale da nezakonito stečen novac ipak ode nekim drugim kanalima. Međutim, sad, prema odredbi iz članka 82. Kaznenog zakona za počinjena kaznena djela iz USKOK-ove nadležnosti, koja propisuje oduzimanje imovine dokaže li se da je stečena na nezakonit način, njezino oduzimanje nije ograničeno samo na počinitelja, nego i na članove njegove obitelji, a teret dokazivanja je na optuženiku.

Čekaju se pravomoćne osude

Da bi država mogla oduzeti spornu imovinu, počinitelj mora biti pravomoćno osuđen, a dotad - sud je može samo blokirati na USKOK-ov zahtjev. Slično je i s imovinom za koju se ne može dokazati da ju je njezin vlasnik stekao na zakonit način, ali i za zakonito stečenu imovinu do visine počinjene štete. Procedura u slučajevima blokade ili oduzimanja podrazumijeva da se na imovinu upiše zabilježba, a zatim se po pravomoćnosti presude provodi ovrha na temelju vjerodostojne isprave. Međutim, zasad se nadležni nisu pretrgli oko takvih mjera - postoji samo jedna takva pravomoćna presuda.

Maestro, Dubai, Nesklad

Kad je riječ o konkretnim primjerima - u slučaju Veliki maestro, Vrhovni sud je osim 11-godišnje zatvorske kazne bivšem potpredsjedniku Fonda za privatizaciju Josipu Matanoviću, potvrdio i odluku prvostupanjskog suda prema kojoj Matanović ostaje bez nezakonito stečenih 250.000 eura i 125.500 kuna.

U slučaju Dubai, na zagrebačkom Županijskom sudu presuđeno je da se porezniku Zdravku Markaču i njegovoj majci Štefaniji oduzima oko 3,5 milijuna kuna, za koje se smatra da su stečeni na nezakonit način. Markač i mama mu, inače, tekstilna radnica, nisu mogli dokazati da su svoju imovinu legalno stekli, a sad se čeka pravorijek Vrhovnog suda.

Bankomat i Spice

Zagrebački Županijski sud blokirao je vrijednu imovinu i u slučajevima afera Bankomat - bivšem šefu uprave Hrvatske poštanske banke Josipu Protegi, osumnjičenom za zloporabu položaja i ovlasti, kao i članu uprave Ivanu Sladonji, te Nesklad - jednom od vlasnika Skladgradnje, Slavenu Žužulu, no njemu je u međuvremenu imovina djelomično odblokirana nakon osiguranja iznosa štete od 22 milijuna kuna za koju ga se tereti.

U slučaju afere Spice, zagrebački Županijski sud blokirao je bivšem potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu više milijuna kuna vrijednu imovinu - stan u Zagrebu, kuću u Koprivnici, nekoliko zemljišta na području rodnog mu Đelekovca te dionice Podravke. Blokirani su i računi te vrijednosnice, teški milijune, i ostalim podravkašima, Darku Marincu, Zdravku Šestaku, Saši Romcu, Josipu Pavloviću i suvlasniku Fime Milanu Horvatu.

Tko je oduzetog gospodar?

Točni iznosi zaplijenjenog nisu poznati zbog tajnosti istrage, međutim, zaplijenjenom imovinom, kao i onom oduzetom nakon pravomoćne presude, zasad nema tko gospodariti. Uskoro bi i to trebalo biti riješeno. Naime, do kraja lipnja ove godine u Vladinu bi proceduru trebao biti poslan nacrt prijedloga Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom ostvarenom kaznenim djelom.