Kako navodi Slobodna Dalmacija, naftna mrlja iz Meksičkog zaljeva ne može izazvati izravnu ekološku katastrofu u Europi, no eventualni prodor nafte u Sargaško more mogao bi biti poguban za budućnost neretvanske jegulje

Iako je naftna mrlja iz Meksičkog zaljeva tisućama kilometara daleko te kao takva ne može izazvati ekološku katastrofu na našim prostorima, stručnjaci upozoravaju da bi svejedno mogla imati utjecaja na neretvanske jegulje.

Na takav scenarij upozoravaju stručnjaci poput dr. Branka Glamuzina s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, koji se godinama bavi istraživanjem riba i ribarstva delte Neretve, s posebnim naglaskom na mogući uzgoj jegulja u prirodnim staništima. On ističe da je jedna od životnih faza spolno zrele jegulje vezana uz migracije u Sargaško more, a što je i lokacija gdje bi se naftna mrlja mogla pojaviti.

Kako navodi Slobodna Dalmacija, naftna mrlja iz Meksičkog zaljeva ne može izazvati izravnu ekološku katastrofu u Europi, no eventualni prodor nafte u Sargaško more mogao bi biti poguban za budućnost neretvanske jegulje, koja se mrijesti i leže upravo u vodama Sargaškog mora.

Nafta te ostali zagađivači koji je prate imali bi negativan utjecaj na kvalitetu reproduktivnih organa jaja i ličinki jegulje, što bi se dugoročno negativno odrazilo na ionako smanjen broj jedinki.

Situacija je to složenija jer dio populacije, koji ove godine ode na mriješćenje, izmrijesti se tek nakon dvije godine, a mlađ se vraća tek u četvrtoj i petoj godini u Neretvu.