Ljudi su sve više skeptični prema znanstvenicima jer smatraju da su oni sve ovisniji o novcu iz industrije, te da korporacije imaju znatan utjecaj na znanost

Studija, kojoj je cilj bio ustanoviti kakva su stajališta Europljana prema znanosti i tehnologiji, pokazala je da je čak 40 posto Europljana praznovjerno i isto ih toliko vjeruje u sretne brojeve, prenosi HRT .

Oko trećine ispitanika u njih ne vjeruje, a ostali nisu sigurni mogu li neki brojevi imati magični učinak. Praznovjerje je u porastu, ali blagom, jer je 2005., kada je rađeno posljednje istraživanje, 37 posto ispitanika kazalo da vjeruje u sretne brojeve.

Najjače vjerovanje u sretne brojeve zabilježeno je u siromašnijim europskim zemljama na istoku i jugu Unije, dok su bogatije zemlje s velikodušnijim socijalnim sustavom manje podložne mitovima i legendama. Žene su više sklone vjerovanju u sretne brojeve (41 posto) od muškaraca (37 posto).

Studija je također pokazala da širom EU-a 38 posto ispitanika vjeruje da se društvo previše oslanja na znanost, a premalo na vjeru.Trećina smatra suprotno.

Šezdeset posto Europljana misli da znanost katkad može štetiti zdravom razumu, a samo 15 posto ne slaže se s tim stajalištem.

Polovica smatra da primjena znanosti i tehnologije može biti opasna kada je riječ o zaštiti ljudskih prava. Ljudi su sve više skeptični prema znanstvenicima jer smatraju da su oni sve ovisniji o novcu iz industrije, te da korporacije imaju znatan utjecaj na znanost.

Štoviše, upravo oni koji se najviše zanimaju za znanstvena pitanja najčvršći su u stajalištu da se znanstvenicima sve manje može vjerovati.

HRT/ezd