Ako je ondje bilo dovoljno živih organizama da nastanu ovi slojevi, neke vrste koralja ili nastambi mikroba, moguće je da su se ondje odvijali isti fizikalni procesi kao na Zemlji, kažu znanstvenici

Znanstvenici su otkrili kamenje koje vjerojatno sadrži fosilizirane ostatke života iz ranog stadija razvoja Marsa.

Tragovi su pronađeni u stijenama područja poznatog kao Nili Fossae koje je trebalo biti mjesto slijetanja misije Mars Science Laboratory (MSL) 2012. godine.

Novo istraživanje tima pod vodstvom Adriana Browna iz Instituta za potragu za vanzemaljskom inteligencijom (SETI) utvrdilo je da je Nili Fossae gotovo identična kopija područja u Australiji u kojem su pronađeni neki od najranijih dokaza o postojanju života na Zemlji.

Prema izviješću predstavljenom u časopisu Earth and Planetary Science Letters, stručnjaci smatraju da su se isti hidrotermalni procesi koji su markere očuvali na Zemlji odvijali i na Crvenom planetu.

Kada su 2008. godine u tim stijenama prvi put otkriveni karbonati, rezultati su izazvali oduševljenje znanstvene zajednice jer se za njima dugo tragalo kao za konačnom potvrdom da je na Marsu mogao postojati život. Karbonatni minerali najčešće se talože u morima kao ostaci ljuštura morskih organizama. Ostaci živih organizama obično se pretvaraju u njih ako se ne pretvore u naftu. Nalaze se i u evaporitnim stijenama i krševitim predjelima.

U novoj studiji znanstvenici su podrobno istražili karbonate na Marsu. Brownov je tim pomoću instrumenta Crism na NASA-inom Reconnaissance Orbiteru analizirao stijene infracrvenim svjetlom. Nakon toga istom je tehnikom snimio kamenje na sjeverozapadu Australije, u području poznatom kao Pilbara.

'Pilbara je dio Zemlje koji je uspio ostati na površini oko 3,5 milijardi godina, gotovo tri četvrtine njezine povijesti', objasnio je dr. Brown. 'Ono predstavlja maleni prozor u zbivanja na našem planetu u ranim stadijima.'

Znanstvenici smatraju da su karakteristične značajke stijena Pilbare koje se nazivaju stomatoliti nastale spajanjem cijanobakterija s mikročesticama prašine i pijeska.

'Ove značajke stvorio je život. Možemo sa sigurnošću reći da ih je mogao stvoriti samo život, a ne geološki procesi', objasnio je dr. Brown. 'Ako je ondje bilo dovoljno živih organizama da nastanu ovi slojevi, neke vrste koralja ili nastambi mikroba, moguće je da su se ondje odvijali isti fizikalni procesi kao na Zemlji.'

U istom području otkriveni su i tragovi plina metana koji je na Zemlji također čest znak djelovanja živih organizama.

Dr. Brown i mnogi drugi znanstvenici zauzimali su se da upravo Nili Fossae bude mjesto slijetanja NASA-ine misije koja je trebala biti lansirana 2011. godine, međutim, ideja je u lipnju ove godine odbačena jer se lokacija pokazala previše opasnom.

'Spuštanje rovera upravlja se na daljinu, bez pilota i sve ovisi o robotu. To je vrlo opasno. Stoga je za istraživanje potrebno imati 20-ak kilometara ravnog terena, a Nili Fossae je, nažalost, prilično neravno kamenito područje. MSL će posjetiti neka druga zanimljiva područja, međutim, to je mjesto na kojem bi trebalo tražiti život na Marsu', rekao je Brown.

Mars Science Laboratory bit će posljednja roverska misija koja će istraživati površinu susjednog planeta do 2018. jer je financiranje takvih letova izuzetno skupo.