Riječ je o projektu koji je vratio Hrvatsku na znanstvenu kartu svijeta jer je u protekle dvije godine iznjedrio čak 11 svjetski zapaženih otkrića

Znanstveni tim pod vodstvom prof. Igora Rudana analizom uzoraka stanovnika Dalmacije utvrdio je da su početak i intenzitet pušenja, te opseg struka i težina, uvjetovani genima, piše Slobodna Dalmacija .

Hrvatska biobanka, popularno nazvana "10.001 Dalmatinac", na čijem razvoju danas radi više od stotinu hrvatskih znanstvenika pod vodstvom prof. dr. sc. Igora Rudana, tijekom proteklih nekoliko godina nametnula se kao najuspješniji znanstveni pothvat u novijoj povijesti Hrvatske, ali i šire regije.

Riječ je o projektu koji je vratio Hrvatsku na znanstvenu kartu svijeta jer je u protekle dvije godine iznjedrio čak 11 svjetski zapaženih otkrića. Javnost se s projektom upoznala 2008. godine kada je prof. Rudan u Splitu predstavio otkriće svojeg znanstvenog tima, jedno od najvećih ostvarenih na prostoru Hrvatske.

Istraživanjima koje je provodio sedam godina na sedam hrvatskih otoka pokazao je da gen SLC2A9 regulira razinu mokraćne kiseline u krvi, zbog čega uzrokuje i čestu upalnu bolest zglobova - giht.

Spoznaju je do danas potvrdilo sedam nezavisnih grupa, a citiralo već više od 100 inozemnih znanstvenika. Giht je, inače, oko tri puta češći kod stanovnika naših otoka nego u drugim svjetskim populacijama, pa je gen ovdje bilo lakše i pronaći.

Prava eksplozija svjetski vrijednih otkrića na splitskom Medicinskom fakultetu događa se ove godine. Od početka 2010. splitski su znanstvenici sudjelovali u radu međunarodnih timova koji su došli do još devet važnih znanstvenih otkrića.

U suradnji s prof. dr. Vjekoslavom Krželjom i prof. dr. Rosandom Mulić pronađeni su geni koji utječu na opseg struka i tjelesnu težinu. Otkriće je neočekivano jer ti geni nemaju veze s građom organizma ili metabolizmom, već su povezani s osjećajem nagrade u mozgu i ovisnim ponašanjima.

Čini se da je pretilost mnogih ljudi uvjetovana malim razlikama u tome kako im je "podešen" unutarnji osjećaj potrebe za jelom. U nekih se ljudi pojavljuje ovisnost o osjećaju nagrade nakon jela, te ulaze u zatvoreni krug prečestog hranjenja.

Anoreksija bi, pak, mogla biti rezultat obratno podešenog mehanizma u osoba s drugačijom varijantom ovoga gena.

Još je neočekivanije bilo otkriće da su početak, prestanak i intenzitet pušenja uvjetovane djelomično i genetski.

U suradnji s mladim znanstvenicima dr. Ozrenom Polašekom, dr. Ivanom Kolčić i dr. Linom Zgaga, prof. Rudan i brojni inozemni suradnici udruženi u tri velika konzorcija potvrdili su, neočekivano, da postoji gen (označen kao BDNF) koji djeluje unutar mozga i više ili manje potiče na sklonost pušenju, dok se drugi gen, povezan s dopaminskim sustavom u mozgu (označen kao DBH), povezuje s odlukom o prekidu pušenja. Uz njih postoji i odvojeni sustav gena, nazvan CHRNA, koji su zaduženi za razgradnju nikotina.

Među stanovništvom, objašnjava prof. Rudan, postoje vrlo velike genetski uvjetovane razlike u sposobnosti razgradnje nikotina, a CHRNA geni određuju kojim će intenzitetom osoba pušiti i na kolikoj dnevnoj dozi cigareta će se zaustaviti.

Upozorava ujedno kako smo prošlih godina svjedočili prevelikom broju nekritičnih i senzacionalističkih napisa o nevjerojatnim znanstvenim uspjesima raznih znanstvenika, koji bi trebali dovesti do izlječenja teških bolesti.

Realnost je da će i najspektakularnija znanstvena otkrića današnjice trebati najmanje desetak godina, a češće i mnogo dulje, da budu provjerena, prevedena u neki oblik liječenja i dočekaju primjenu. To vrijedi i za sve naše rezultate, koji su znanstveno izuzetno zanimljivi, ali su, na žalost, još uvijek daleko od primjene - zaključuje prof. dr. Rudan.

 SD/ezd