Do trenutka zaključenja ovog teksta, međutim, 'u policiju takav zahtjev nije došao', kazao je tportalu glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec, dodavši da 'očekuju da će takav zahtjev stići te da će potom policija po njemu postupiti'

Dok se USKOK sprema na istragu oko toga tko je u Jutarnji list (is)pustio dijelove tajnog iskaza bivšeg šefa HEP-a Ivana Mravka, premda curenje nije nikakva novost nego ustaljena praksa, on je pod policijskom zaštitom, a mediji opet nagađaju da su zadnja karika i iznenađenje, o kojima je svojedobno govorio Mravkov branitelj Branko Šerić, odbjegli premijer Ivo Sanader.

Hoće li odnedavno uvaženi zastupnik umjesto samo u Sabor uskoro konačno kročiti i u USKOK-ovu sobicu, čini se da bi na kraju mogao presuditi ne toliko spominjani bivši HDZ-ov rizničar i bivši upravitelj Carine Mladen Barišić već Ivan Mravak.

I da informacije nezaustavljivo ne cure, bilo bi teško pomisliti da u onih 60 sati materijala snimljenog u USKOK-u nema barem pokoja na temu Sanadera, no sve je to i dalje u sferi nagađanja jer se službeno ni do kakvih potvrda ili demantija ne može doći. Međutim, makar ih novi Zakon o kaznenom postupku priječi, istodobno se zahvaljujući njemu i čini realnom mogućnost da bi baš Ivan Mravak doista mogao bivšem šefu ugasiti svjetlo.

Mali podsjetnik, prema novom ZKP-u, svi su iskazi dani tijekom istrage tajni sve do suđenja i njihovo se objavljivanje tretira kao kazneno djelo odavanja službene tajne. Stoga je USKOK-ova najava za traženje krivca zapravo potvrda da u onome što je iscurilo doista ima i dijelova Mravkovog iskaza. Kad se tome doda i policijska zaštita pod kojom je Mravak, lako se dade zaključiti da je bivši šef HEP-a vrlo važna karika u lancu koji USKOK istražuje, a koji vodi do Sanadera.

USKOK je, naime, na svojim internetskim stranicama u subotu najavio da će od policije zatražiti kriminalističko istraživanje zbog utvrđivanja tko je počinio kazneno djelo odavanja službene tajne nakon što su tog dana u Jutarnjem listu osvanuli tajni dijelovi iskaza Ivana Mravka u tekstu pod naslovom 'Ugovor s TLM-om potpisao sam na Sanaderov nalog'.

Do trenutka zaključenja ovog teksta, međutim, 'u policiju takav zahtjev nije došao', kazao je tportalu glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec, dodavši da 'očekuju da će takav zahtjev stići te da će potom policija po njemu postupiti'.

S druge strane, nikakve se informacije od Borovca, kako ističe, iz sigurnosnih razloga, nisu mogle dobiti o policijskoj zaštiti pod kojom je Mravak. Čuva li policija samo njega ili, što je mnogo vjerojatnije, i njegovu obitelj, jesu li njemu ili njima upućene kakve konkretne prijetnje te od koga, Borovec nije želio kazati, pozivajući se na sigurnosne razloge.

Na ta pitanja odgovor nije želio dati ni Mravkov branitelj Branko Šerić koji je javnosti prije koji dan i potvrdio da je njegov klijent pod policijskom zaštitom, a danas je tportalu samo kazao da je to bila 'procjena odgovarajućih službi, da je potrebna zaštita'.

O tome je li materijal koji je procurio iz istrage istinit, Šerić se, pozivajući se na novi ZKP, nije mogao izjasniti nego je i opet samo 'pozdravio USKOK-ovu najavu da policija otkrije otkud je procurio materijal iz istrage' te je ponovio da je 'osobno spreman i na poligraf'.

No ističe da 'takav poziv nije dobio', a smatra da je 'svojom spremnošću na poligrafsko testiranje poslao poruku'. Kakvu, nije htio reći, kao što nije želio ni špekulirati kome bi bilo u interesu Mravkov iskaz proslijediti u medije, iako kaže da o tome 'ima svoje subjektivno mišljenje, koje ne želi iznositi', ali i da bi bilo puno jasnije kad bi se saznalo tko je to proturio u medije.

U međuvremenu, s obzirom da se uporno spominje da se Mravak pokajao i dobio famoznu oprosnicu, Šerić je samo podsjetio da netko parcijalni imunitet može dobiti tek u slučaju da se protiv tog nekog ne vodi istraga, nego taj netko svjedoči u nekom slučaju, te ako se na osnovi iskaza tog svjedoka dobiju važni podaci za dokazivanje kaznenog djela drugoj osobi.

To bi, dakle, značilo da Mravak ne može dobiti oprosnicu u slučajevima u kojima je on osumnjičenik ili okrivljenik.

Drugim riječima, u slučaju gdje ga se zajedno s bivšim potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom i bivšim čelnikom šibenskoga TLM-a Ivanom Koštanom sumnjiči da je HEP oštetio za 600 milijuna kuna, zbog čega je i završio u istražnom zatvoru. Kao i u slučaju gdje je USKOK protiv njega pokrenuo istragu zbog sumnje da je struju po znatno nižoj cijeni prodavao dvjema tvrtkama u sastavu koncerna Dioki te da je toj tvrtki bez odluke Uprave HEP-a dao zajam od 15 milijuna kuna s rokom otplate od 60 dana te kamatom od 10,5 posto.

Podsjetimo, Mravka se tereti i da je povratniku iz Australije Radi Buljubašiću omogućio da četiri godine ne radi, a da prima plaću te da po povlaštenoj cijeni kupi stan. Iako je primao plaću kao zaposlenik HEP-a, Buljubašić je zapravo radio u središnjici HDZ-a na Trgu žrtava fašizma. Međutim, taj slučaj ni nije u djelokrugu USKOK-a, nego zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva.

Je li pak Mravku glavni državni odvjetnik Mladen Bajić udijelio oprosnicu kao svjedoku u istrazi vezanoj uz Fimi mediju, druga je priča, ali o njoj Šerić opet nije ništa mogao reći, no sasvim je dovoljno informacija koje upućuju na to da bi Mravak mogao postati, ako već nije, ključna figura u razrješavanju korupcijskih afera u Hrvatskoj.