Iskaz bivšega glavnoga rizničara HDZ-a Mladena Barišića, u kojemu je tvrdio da je Ivi Sanaderu svojedobno predavao milijune eura koji su kroz privatne tvrtke oprani iz državnih ministarstava i poduzeća, sam po sebi neće biti dovoljan da se stvori čvrsti temelj za optužbu protiv bivšega premijera.

Ako bi tužiteljstvo odmah pokrenulo kazneni progon, ostala bi Barišićeva riječ protiv Sanaderove, što niti jedan sud ne bi mogao prihvatiti kao dovoljan dokaz za osuđujuću presudu. Stoga bi Barišićev iskaz, ako bivši stranački rizničar govori istinu, u najmanju ruku trebalo potkrijepiti drugim dokazima, bilo materijalnima, bilo iskazima ostalih osoba, čega su u Državnom odvjetništvo itekako svjesni, piše Vjesnik

Na tragu toga, vrlo je lako zaključiti zašto svoj iskaz u Uskoku ubrzo treba dati i Barišićeva prijateljica Nevenka Jurak, osumnjičena zajedno s njime. Budu li njihovi iskazi komplementarni, dakle potvrdi li Jurak Barišićev iskaz, tek se tada može govoriti o prvoj, tankoj, osnovi za kazneni progon.

Puno važniji fiksatori Barišićevoga iskaza bili bi međutim materijalni dokazi, no iz onoga što je do sada poznato njih neće biti puno. Najprije, navodno je riječ o isplatama u gotovini kojima nije lako ući u trag. Te transakcije, naravno, nisu potkrijepljene nikakvom dokumentacijom.

Teško je vidjeti pravnu svrhu navodnoga skorog Sanaderova saslušanja u Uskoku koje najavljuju mediji, budući da on osim svoje obrane u kojoj će poricati djelo, ništa drugo istražiteljima zapravo neće ni reći.

Drugi veliki problem s kojim se tužitelji vjerojatno suočavaju jest pod kakvu se pravnu kvalifikaciju može podvesti Sanaderov postupak, čak i ako se dokaže. Prema dosad poznatome, u slučaju Fimi medije može se govoriti o kvalificiranom obliku tzv. nezakonitog posredovanja.

Dakle, da je Sanader, koristeći se svojim društvenim utjecajem, zapravo zapovjedio direktorima javnih poduzeća da surađuju s Fimi medijom te je za te poslove dobivao proviziju. No, riječ je, unatoč svotama koje se spominju, o manjem kaznenom djelu za koje je zapriječena kazna do pet godina zatvora.

Evidentno je stoga da će Državno odvjetništvo, ako se odluči na kazneni progon bivšega premijera, pokušati njegove postupke okvalificirati kao svojevrsnu zloporabu položaja i ovlasti, za što je zapriječena kazna od jedne do deset godina, no tu će se javiti vrlo ozbiljno pravno pitanje.

Je li premijer mogao narediti direktorima javnih poduzeća da surađuju s Fimi medijom i jesu li oni to morali prihvatiti? Prema zakonu, nisu, a nedavni slučaj Hrvatske poštanske banke u kojemu je sud odbacio kvalifikaciju o udruživanju u tzv. zločinačku grupu, kao i presuda u slučaju ubojstva Ive Pukanića pokazuju da će Uskok u budućnosti morati puno ozbiljnije voditi računa o dokazima kojima potkrepljuje svoje kvalifikacije.