Hrvatski paradoks
Ulazak u Europsku uniju priželjkuje samo 25 posto građana
Kao najveće prijatelje unutar Unije Hrvati doživljavaju Njemačku, Austriju i Mađarsku
Potpora hrvatskih građana članstvu njihove zemlje u EU pala je na povijesno najnižu razinu, piše 'Jutarnji list'.
Samo 25 posto hrvatskih građana smatra da je članstvo Hrvatske u EU dobra stvar. Većina od 43 posto na referendumu bi glasala protiv, a za članstvo bi bilo njih 38 posto. To su neki od rezultata velikoga Gallupova istraživanja u cijeloj regiji zapadnog Balkana. Rezultati tog istraživanja o percepciji građana 2010. godine, "Balkan Monitor", bit će predstavljeni u srijedu u Bruxellesu.
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija smatra da je trend bolji te da su rezultati istraživanja, koje je naručilo Ministarstvo, bolji i pokazuju kako bi većina onih koji bi izašli na referendum, glasala za članstvo.
Slučaj Hrvatske pokazuje paradoks: što je jedna država bliže članstvu u EU, to je veće protivljenje.
Hrvatska je jedina država u regiji koja uopće pregovara o članstvu, a upravo se njeni građani najviše tome protive. Kosovo je jedina država u regiji koja nema nikakve formalne ugovorne odnose s EU, a tamošnji građani najviše podržavaju članstvo u EU. Naime, njih čak 87 posto navodi članstvo u EU kao nešto dobro.
Iako čak i u EU smatraju da će Hrvatska postati članica krajem 2012. ili najkasnije početkom 2013., većina hrvatskih građana drži da će Hrvatska ući u EU tek 2014. godine. S druge strane, Albanija je upravo dobila negativno mišljenje (avis) Europske komisije, čime joj je odbijen zahtjev i za stjecanje statusa kandidata. Građani Albanije, bez obzira na to, vjeruju da će njihova država postati članica EU već 2014. godine.
U svim državama regije, osim Hrvatske, postoji golema većina onih koji podržavaju članstvo svoje zemlje u EU. Ta većina je svuda veća od dvije trećine. Zanimljivo je, međutim, da je ukidanje viza za putovanje u EU za građane Srbije i Makedonije negativno utjecalo na stavove tamošnjih građana o članstvu u EU pa je, nakon vizne liberalizacije, potpora EU pala, iako je još uvijek velika.
Kao najvećeg protivnika članstvu njihove države unutar EU hrvatski građani smatraju Sloveniju koju, prema njihovoj percpeciji, slijede Velika Britanija i Francuska. Kao najveće prijatelje unutar EU hrvatski građani doživljavaju Njemačku, Austriju i Mađarsku.
Među drugim stavovima hrvatskih građana obuhvaćenih u istraživačkom izvještaju Gallupa jesu i oni o političkim strankama. Čak 62 posto Hrvata ne vidi neku političku stranku koja predstavlja njihove stavove. Iako su među najnezadovoljnijima u regiji trenutačnim stanjem, Hrvati su prvi među onima koji ne bi otišli iz svoje države u potrazi za boljim životom.
Više od dvije trećine građana Hrvatske, njih čak 70 posto, nije zadovoljno državnim vodstvom. Među dobrim trendovima u stavovima građana, istraživanje pokazuje da poboljšanje vide u sustavu pravosuđa te u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, iako je i dalje golema većina nezadovoljna dosadašnjim rezultatima. Ipak, većina ih i dalje smatra da postoji korupcija u Vladi (89 posto) i biznisu (čak 93 posto). Time je Hrvatska među vodećima u regiji kada je riječ o percepciji o korupciji, ali na dnu ljestvice prema broju građana koji kažu da su morali podmititi nekoga kako bi nešto napravili.
Vezane vijesti
-
-
-
Odlazak Hrvata iz BiH ni danas, desetljeće i pol nakon rata, ne jenjava. Prema nekim procjenama, do 2020. godine, BiH bi moglo napustiti oko sto tisuća Hrvata
-
Izdvojeno
-
Hrvatski košarkaški reprezentativac Mario Hezonja, kojeg je u srijedu Euroliga kaznila s 8.000 eura zbog "nepoštivanja sudaca", odgovorio je da je ta organizacija hrabra kada treba kažnjavati, a da istovremeno odbija rješavati ozbiljne probleme u europskoj košarci.
-
Kakvo nas vrijeme očekuje danas i sutra u Dalmaciji?
-
Plesni odjel Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar poziva vas na predstavu Na krilima baštine, koja će se održati 12. prosinca 2024. godine u 19 sati na pozornici HNK Zadar.
-
U župnoj dvorani župe sv. Anselma u Ninu predstavljena je monografija „Ecclesia Nonensis - O prošlosti Ninske biskupije“ urednika izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.