Danas je na snagu stupio i Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji je usklađen s direktivama EU te je neformalno mjerilo u pristupnim pregovorima s Unijom

Prvim danom 2011. na snagu je stupilo više zakona koje je donio Hrvatski sabor. Među njima je i Zakon o upravljanju državnom imovinom kojim, kako su isticali u Banskim dvorima, konačno završava razdoblje pretvorbe i privatizacije. prenosi HTV .

Primjenom Zakona o upravljanju državnom imovinom u povijest odlaze zakoni o pretvorbi i privatizaciji, kao i Hrvatski fond za privatizaciju i Središnji državni ured za upravljanje imovinom, čije poslove preuzima Agencija za upravljanje državnom imovinom.

Agencijom će upravljati ravnatelj i upravno vijeće od sedam članova, koje imenuje Vlada. Vladinim amandmanom odustalo se od rješenja da se članovi tog vijeća biraju isključivo iz reda ministara. Agencija je dužna jednom godišnje izvještavati Vladu o planu upravljanja državnom imovinom, a Vlada potom i Hrvatski sabor. Agencija će biti uključena u proces sanacije i restrukturiranja tvrtki u pretežito državnom vlasništvu koje su se našle u problemima.

Novim zakonom stvoreni su preduvjeti za vlasnički strukturirano načelo upravljanja državnom imovinom: državnom se imovinom smatraju svi udjeli i dionice te nekretnine i gotovo cijelo zemljište čiji je vlasnik Republika Hrvatska. Zakon se smatra i osnovnom pretpostavkom za formiranje registra državne imovine, u koji bi bila popisana cjelokupna državna imovina.

Danas je na snagu stupio i Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji je usklađen s direktivama EU te je neformalno mjerilo u pristupnim pregovorima s Unijom.

Riječ je o reformskom zakonu, po kojem će se 2011. zadnji put primjenjivati nacionalni sustav izravnih plaćanja, a od 2012. regionalni model jedinstvenih izravnih plaćanja (SPS model). Zakon usklađuje dva različita sustava poljoprivrednih poticaja, nacionalni i europski, a i jedna je od mjera iz Vladina Programa gospodarskog oporavka: njime bi se bi trebalo osigurati transparentnije trošenje proračunskog novca namijenjenog poljoprivredi.

Državna potpora prema Zakonu obuhvaća izravna plaćanja (plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za obavljanje poljoprivrednih aktivnosti radi potpore dohotku), mjere ruralnog razvoja (mjere za unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, za očuvanje i unaprjeđenje okoliša i krajobraza i mjere za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diverzifikaciju ruralnih gospodarskih djelatnosti) te posebne potpore poljoprivredi (mjere za upravljanje rizicima i kriznim situacijama, za održanje i poboljšanje genetske kvalitete u stočarstvu, za tehničku pomoć proizvođačkim organizacijama te ostale mjere koje nisu obuhvaćene mjerama poljoprivredne politike, a uređuju se posebnim propisima).

Na snagu stupa i izmijenjeni Zakon o članarinama u turističkim zajednicama, po kojemu se za 20 posto smanjuju stope po kojima obveznici plaćaju članarinu turističkoj zajednici. Predviđena je i drugačija raspodjela prihoda od članarine: 7,5 posto izdvaja se na poseban račun Hrvatske turističke zajednice za namjensku potporu zajednicama na turistički najrazvijenijim područjima. Preostala sredstva raspodjeljuju se na način da 65 posto sredstava ide turističkoj zajednici općine ili grada, 10 posto turističkoj zajednici županije, te 25 posto sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici.

Početkom godine počinje i racionalizacija mreže županijskih državnih odvjetništava, u skladu sa Zakonom o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, a taj se proces kani provoditi do kraja 2019. Broj sjedišta županijskih tužiteljstava smanjuje se s 21 na 15 - ostaju u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci, Slavonskom Brodu, Sisku, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Velikoj Gorici, Vukovaru, Zadru i Zagrebu.

Na snagu stupaju i članci Ovršnog zakona po kojima dužnik može privatnom ispravom ovjerenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, te svi računi koje ima kod banaka, s tim da se taj novac isplaćuje vjerovniku. Od ovrhe se izuzimaju primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka poslovne sposobnosti te smrti, tjelesnog oštećenja, po osnovi socijalne skrbi, privremene nezaposlenosti, po osnovi dječje stipendije te odličja ili priznanja.

Izmijenjenim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju poslove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu od 1. siječnja preuzet će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), s tim da izvanproračunsko poslovanje HZZO-a počinje stupanjem na snagu državnog proračuna za 2012. Mijenja se i rok prijave za obvezno zdravstveno osiguranje sa sadašnjih 15 na 8 dana.

Na snagu stupa i zakon kojim se i na 2011. produljuje odgoda usklađivanja mirovina s rastom plaća i potrošačkih cijena.