Rijeka je samo jedan od gradova u nizu serijala tekstova u kojima će se prikazati socijalna slika većih hrvatskih gradova

Prema podacima Grada Rijeke s kraja prosinca 2010, 11.279 Riječana, što samaca, što obitelji, koristilo je različite oblike pomoći u okviru socijalnog programa, što predstavlja oko osam posto ukupne populacije.

Rijekom započinjemo seriju tekstova o socijalnim prilikama u nekoliko većih hrvatskih gradova. Posljedice gospodarske krize i neuspješne borbe protiv nje odrazile su se i na broj korisnika socijalne pomoći i pučkih kuhinja.

U 2009. godini bilo je 206 korisnika manje, a koristili su 17.266 različitih oblika pomoći Grada. Broj korisnika u 2009, dakle njih 11.073, veći je pak u odnosu na 2008. godinu za četiri posto, dok je broj ostvarenih oblika pomoći isti u 2008. i 2009. godini.

Naravno da se povećanjem broja korisnika socijalne pomoći povećava i broj korisnika pučke kuhinje. Grad Rijeka već godinama financira tople obroke građanima slabog imovinskog stanja, priprema ih Crveni križ, a dijele se na četiri punkta, na Zametu, Belvederu, Pećinama i Potoku.

U studenom 2010. je, primjerice, Grad izdao 482 rješenja. Maksimalno po obitelji, odnosno po rješenju, pučku kuhinju mogu koristiti četiri člana, a onima koji imaju pojačanu prehranu odobri se i dvostruki obrok, pa je tako tog mjeseca 750 Riječana pojelo 874 obroka.

Za one koji nemaju pravo na socijalnu pomoć Grada Rijeke, a takvih je 60 do 80, svakodnevno u Kući utočišta Družbe sestara milosrdnica u Ulici Frane Kresnika 15 kuhaju dvije vrijedne žene.

'To su uglavnom mladi ljudi, narkomani, alkoholičari, lutalice, bolesni, nezaposleni, branitelji, koji kod nas mogu jesti, okupati se, obrijati se, ošišati, nudimo im i duhovnu obnovu, a radimo i na organizaciji informatičkih radionica i biblioteke', govori nam sestra Danijela Sinčić, koja svima njima silno želi pomoći. Začuđena je i sama podatkom da je takvih ljudi 30-ak više nego lani, a financijsku pomoć dobiva, kaže, od Nadbiskupije i Županije.