Europska pravila
Kočarenje u plitkim vodama odlazi u povijest
Vesna Pusić je istaknula kako će od 55 tradicionalnih alata koji su koriste na našoj stranici Jadrana i nakon ulaska u Europsku uniji biti omogućeno korištenje njih 51
Zatvaranjem pregovaračkog poglavlja o ribarstvu Hrvatska se za još jedan korak približila konačnom cilju članstvu u Europskoj uniji, ali mnoga pitanja samim ribarima su ostala otvorena. Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom Vesna Pusić je istaknula kako će od 55 tradicionalnih alata koji su koriste na našoj stranici Jadrana i nakon ulaska u Europsku uniji biti omogućeno korištenje njih 51 dok se četiri alata više neće smjeti upotrebljavati.
Od ta četiri, kako je rekla Pusić, tri se gotovo više i
ne upotrebljavaju dok je za upotrebu koča u plitkim voda osigurano
prijelazno razdoblje od pet godina. Također uz obalu zapadne Istre zbog
plitkog mora ribolov će biti dozvoljen tek tri nautičke milje od obale.
Danijele Kolec, predsjednik zadruge Mare croaticum kaže kako je upoznat s rješenjima jer je bio uključen u proces donošenja odluka, ali tek od prošle godine. 'Tako smo i uspjeli spasiti upotrebu tradicionalnih alata jer je jedna lobi tražio njihovo potpuno ukidanje', naglasio je Kolec. Upoznao je ribare, koliko je mogao, s promjenama koji ih očekuju posebno oko kočarenja na tri milje od obale za što će im biti potrebno veće oko od mreža.
Što se tiče kočarenja u plitkim vodama
to će tako i ostati jer, kako kaže Kolec, ako bi to nama dozvolili onda
bi morali i Talijanima. 'Ribare više od svega muči golema papirologija
koja nam je nametnuta i to treba riješiti što prije jer u susjednim
zemljama to sve riješeno mnogo jednostavnije', poručio je Kolec.
Predsjednik udruge Naše more Albin Popov kaže da je upoznat s procesom pregovora o ribarstvu preko Alena Solde koje u njima i sudjelovao. 'Kaže da se nikad ne može biti zadovoljan ako se neke privilegije ukidaju, ali nama je predstavljeno to tako da se drukčije nije moglo jer je EU željela ukinuti još dosta toga, ali su se oni izborili za ostanak tih alata', kaže Popov.
Što se tiče kočarice čija će upotreba biti zabranjena pet godina nakon ulaska u EU riječ je o malom brodu dugom 7-8 metara sa slabim motorom. 'To ne može biti šteta, jer se oduvijek to radilo na taj način, pa nikad nije nestalo ribe', objašnjava Popov i dodaje da EU ne poznaje takvu vrstu kočice pa je žele ukinuti. Prema njegovim saznanjima vrlo malo se ljudi i bavi takvim načinom ribarenja. 'Ali oduzesti to ljudima koji se time bave je problem jer oni od toga žive', zaključio je predsjednik udruge Naše more.
Vezane vijesti
-
Ministar Šime Erlić uručio je u ponedjeljak, 3. lipnja 2024. godine u Mostaru ugovore u sklopu Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2024. godinu. Uručeno je 88 ugovora o financiranju projekata u ukupnoj vrijednosti 4,2 milijuna eura.
-
Još u utorak radarski sustav HRM-a More locirao je talijanske ribare koji su uplovljavali u područje blizu Palagruže i Visa, omiljeno ribarima s Apenina
-
Nakon što se u našim krajevima pojavila u studenom 2023. godine, prizori polarne svjetlosti, ponovno su u petak, 10. svibnja bili vidljivi iz svih krajeva Hrvatske, od Istre do Dubrovnika, pa i na kontinentu, od Zagreba do Vinkovaca, a vedro nebo nagradilo je sve one koji su je željeli fotografirati.
-
Spomenari, što su iz starijeg razdoblja, često su bili pisani krasopisom, a crteži rađeni u tušu, olovci, olovci u boji, temperi i akvarelu
Izdvojeno
-
Hrvatski košarkaški reprezentativac Mario Hezonja, kojeg je u srijedu Euroliga kaznila s 8.000 eura zbog "nepoštivanja sudaca", odgovorio je da je ta organizacija hrabra kada treba kažnjavati, a da istovremeno odbija rješavati ozbiljne probleme u europskoj košarci.
-
Kakvo nas vrijeme očekuje danas i sutra u Dalmaciji?
-
Plesni odjel Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar poziva vas na predstavu Na krilima baštine, koja će se održati 12. prosinca 2024. godine u 19 sati na pozornici HNK Zadar.
-
U župnoj dvorani župe sv. Anselma u Ninu predstavljena je monografija „Ecclesia Nonensis - O prošlosti Ninske biskupije“ urednika izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.