Najveće su plaće u Sloveniji, iznose 1 000 eura, mnogo više od makedonske, pozicionirane na tek 220 eura

Dok stanovnici Ljubljane za svoju prosječnu mjesečnu plaću mogu kupiti 1123 litre mlijeka, Zagrepčani će pazariti 879,5 litara, Beograđani 408,33 litre, a najmanje će dobiti građani Skoplja, kojima će s obzirom na dohodak biti omogućeno tek 268,29 litara. Tu neobičnu kalkulaciju i statističku usporedbu napravili su srbijanski novinari u glavnim gradovima bivših jugoslavenskih republika.

Što se tiče ostalih proizvoda koji se mogu kupiti za prosječnu plaću, osim brašna koje je kod nas cijenom najprihvatljivije, Hrvatska uglavnom zauzima drugo mjesto, što automatski aludira i na bolji standard, kao i iznos plaća.

Najveće, gledano po prosjeku, su ipak plaće u Sloveniji, iznose tisuću eura, mnogo više od makedonske, pozicionirane na tek 220 eura. Između njih su se, prema opsežnom istraživanju srbijanskog “Blica” smjestile Hrvatska s prosječnom plaćom od 730 eura, Crna Gora 515 eura, Srbija s 343 eura, te BiH s 250 eura. Makedonci tako, pokazuje i statistika, doslovce skapavaju od gladi, a nije puno bolje ni u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Zanimljivo medijsko istraživanje pokazuje i kako Zagrepčani za prosječnu plaću imaju mogućnost kupnje 386,24 litre ulja, 1216,66 kilograma brašna, te 98,11 kilograma junećeg mesa. Po benzin bi zato trebalo ići u BiH, kod kojih je litra 1,15 eura, dok struja najmanje opterećuje kućni budžet u Srbiji, u kojoj kilovat iznosi 0,0501 euro bez PDV-a.

Pri odlasku u Sloveniju najbolje bi bilo da se dobro oboružate svojim kruhom, jer mu je cijena kod zapadnih susjeda 10,14 kuna za pola kilograma. Slovenci nisu jeftini kada je cijena prehrambenih artikala u pitanju. Najskuplji su i po ulju, koje kod njih stoji 15,44 kune, no zato ih cijenom jaja “šišaju” Zagreb i Beograd s 13,43 kune, te 12,84 kune za deset komada .

Higijena je u Sloveniji najskuplja, cijena pakiranja od tri kilograma Ariela dođe 73,40 kuna, za razliku od Zagreba u kojem iznosi 62,74 kune. Zato smo mi cijenom jako napredni po pitanju šećera, riže, petit keksa te coca-cole, gdje imamo primat. “Blic” je istraživanje za Beograd, Banja Luku i Podgoricu proveo u lancu “Maksi”, za Sarajevo i Zagreb u “Konzumu”, za Skoplje u “Veri”, te “Merkatoru” u Ljubljani.

Europske cijene, hrvatske plaće

Što se tiče cijena u Hrvatskoj, mnogo smo bliži članicama EU, nego ostalim zemljama s područja jugoistočne regije - kaže mr.Zrinka Živković Matijević, glavna analitičarka RBA, tvrdeći kako već nekoliko godina pratimo taj tempo, pa nas s ulaskom u EU neće oboriti cjenovni šok. Ljubo Jurčić pak navodi kako ćemo s ulaskom u EU imati europske cijene, a hrvatske plaće, što će se odraziti na naš standard. Kako bi se stanje poboljšalo nužna je proizvodnja, savjetuje naš ugledni ekonomist, piše slobodnadalmacija.hr