"Sredstva nakon pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji bit će znatno veća nego što su sada i šteta bi bilo ne biti spreman da ih se iskoristi" kazao je veleposlanik

Veleposlanik Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, održao je predavanje na Sveučilištu u Zadru, pod nazivom Accession negotiations and the entrance of Croatia into the Eu - Pristupni pregovori i ulazak Republike Hrvatske u EU.

Na početku, veleposlanik se prisjetio nedavnog službenog posjeta predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa Zagrebu kada se sastao s predsjednikom Republike Hrvatske, Ivom Josipovićem, predsjednicom Vlade, Jadrankom Kosor, predsjednikom Hrvatskog sabora, Lukom Bebićem i drugim visokim državnim dužnosnicima.

Posjet je iskoristio kako bi hrvatske čelnike i građane potaknuo da nastave s provedbom preostalih reformi potrebnih kako bi se okončali pristupni pregovori. "Europska komisija će sa zadovoljstvom pozdraviti što skoriji ulazak Hrvatske u Europsku uniju kao njezine 28. članice. Hrvatska mora provesti i posljednje teške reforme da bi proces pristupanja mogao biti priveden kraju. Vrijeme je da Hrvatska prijeđe i taj zadnji krug!", rekao je Barroso.

Od 35 poglavlja, Hrvatska ih je zatvorila 30, a pet preostalih su Tržišno natjecanje, Ribarstvo, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe te Ostala pitanja, s tim da se o zadnjem poglavlju ne vode pregovori. 'Hrvatska postiže izvrstan napredak po pitanju pregovora, ali se još dosta posla mora obaviti', rekao je Vandoren.Zašto europska unija?

Omogućuje mir, stabilnost i napredak svojim državama članicama, odnosno njihovim narodima. Omogućuje siguran život svojim građanima. Svaki građanin će imati jednak pristup pravdi i jednako će biti zaštićen zakonom. Vlade država EU zato moraju blisko surađivati, a njezina tijela (Europol, Europski policijski ured, Eurojust) moraju imati aktivniju i učinkovitiju ulogu, naveo je kao prvi razlog Vandoren.

Zatim, promicanje uravnoteženog gospodarskog i socijalnog razvoja. EU je stvorena za postizanje mira kao političkog cilja, ali njezina dinamičnost i uspjeh proizlaze iz njezine uključenosti u gospodarstvo. Jedinstveno europsko tržište pruža tvrtkama dobar temelj za učinkovito nadmetanje na svjetskim tržištima, no zato mora biti izrazito snažna solidarnost cijele Europe. U slučaju poplava ili drugih prirodnih katastrofa, države dobivaju pomoć iz proračuna EU-a.

Strukturni fondovi kojima upravlja Europska komisija potiču i podržavaju napore nacionalnih i regionalnih vlada EU-a da smanje nejednakosti između različitih dijelova Europe. I proračun EU-a i novac koji prikuplja Europska investicijska banka koristi se za poboljšanje europske infrastrukture (od prometnica na dalje) radi što bolje transeuropske povezanosti i razvoja trgovine.

Unatoč globalizaciji, očuvat će se različitost i identitet pojedinog naroda zemalja članica Europske Unije. Mnoge aktivnosti Unije podupiru stvaranje novog gospodarskog rasta koji se temelji na regionalnim posebnostima i bogatoj različitosti tradicija i kultura. Proces ujedinjenja Europe ne želi zasjeniti različitost života, tradiciju, kulturu i, općenito, identitet naroda već, dapače, Unija ističe raznolikost kao jednu od svojih ključnih vrijednosti, rekao je Vandoren.

EU njeguje poticanje i održavanje vrijednosti kao što su održivi razvoj, zdrav okoliš, poštivanje ljudskih prava, socijalna tržišna ekonomija. Unija želi da njeni narodi imaju koristi od nje, a ne da budu žrtva globalnih promjena koje se trenutačno odvijaju i zato se zalaže za model društva koji podržava većina njezinih građana, istaknuo je veleposlanik.

Kao jedan od osnovnih razloga pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji naveo je pristup tržištu od gotovo pola milijarde ljudi. "Sredstva nakon pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji bit će znatno veća nego što su sada i šteta bi bilo ne biti spreman da ih se iskoristi" kazao je veleposlanik Paul Vandoren. 'Hrvatska Vlada bi trebala poboljšati komunikacijsku kampanju o EU-u, budući da su nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazala da je potpora ulasku u EU tek oko 50 posto, ako ne i manje.'

Vandoren je naglasio da pregovori, koji su na vrlo 'odmaklom stupnju' i hrvatskoj su Vladi prvi prioritet, dobro napreduju. 'Ako oni ne budu dovršeni do lipnja, nastavit će se proces dok ne dođe do pozitivnog kraja', kazao je Vandoren. Treba biti strpljiv, perzistentnosti i ustrajnosti kako bi se došlo do cilja. Ali naravno, najvažniji od svega po tom pitanju su građani RH koji će odlučiti žele li da njihova država postane članicom EU ili ne.

'Moje je mišljenje da bi bila šteta da ne iskoriste privilegiju članstva EU ali to nije na nama da odlučimo, već na građanima. I zato će se organizirati referendum. No, također je važno da građani znaju za što se odlučuju na referendumu koji će uslijediti i tu veliku ulogu ima Vlada RH koja mora svim građanima RH omogućiti sve potrebne i adekvatne informacije o tome što to znači za Hrvatsku ulazak u članstvo EU. Građani ne moraju čekati da bi nešto saznali o EU i njezinoj svrsi, funkcioniranju i što sve države dobivaju ulaskom u EU odnosno članstvom. Postoji mnoštvo informacija o tome na internetu, institucijama kao što su ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija i sl., tamo možete dobiti razne brošure vezane za ulazak u EU i o samoj EU, savjetovao je veleposlanik. 'Nemojte donositi svoje odluke i zaključke na temelju predrasuda, dezinformacija, stereotipa!'
'Nitko u ovom trenutku ne može reći je li izvedivo pregovore završiti do lipnja. To je ambiciozan cilj. U svakom slučaju, moramo reći da Vlada dobro napreduje u ispunjavanju mjerila potrebnih za završetak pregovora', rekao je Vandoren.

Politika solidarnosti i regionalna politika EU

Glavna svrha politike solidarnosti koji potiče EU je podržati ostvarenje jedinstvenog tržišta te ispraviti neuravnoteženost strukturnim mjerama kojima će se pomoći regijama koje zaostaju i industrijskim sektorima koji su zapali u teškoće.

Regionalna politika EU-a temelji se na prijenosu sredstava iz bogatih u siromašnije zemlje koja se koriste za poticanje razvoja u zaostalim područjima (oživljavanje industrija u propadanju, pomaganje mladima i duže nezaposlenima u pronalasku poslova, modernizacija poljoprivrede , pomoć nerazvijenim ruralnim područjima i sl.).

Godišnji proračun EU za financiranje politike solidarnosti i ulaganja/inovacije premašuje 120 milijardi eura, od kojih većinu uplaćuju države članice. Ovaj iznos predstavlja manji dio ukupnog bogatstva EU-a (maksimalno 1,24% zbroja bruto nacionalnog dohotka svih država članica).

Nakon predavanja je uslijedio razgovor Paula Vandorena sa studentima.