'Okupili smo se kako bismo raspravili o problemu sigurnosti plovidbe na Jadranu i o lukama zakloništima', rekao je Slobodan Vrdoljak, tajnik ZHUPK-a

Danas se u  Zadru, u Europskom centru za međusektorsku suradnju (IMPACT), povodom godišnje skupštine Konfederacije europskih udruga pomorskih kapetana (Confederation of  European  Shipmasters'  Associations - CESMA), održao simpozij na temu „Sigurnost plovidbe i mjesta zakloništa u Jadranskom moru". Organizatori simpozija su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Zajednica hrvatskih udruga pomorskih kapetana.

Predavači na simpoziju bili su Lukša Čičovački koji je održao predavanje na temu 'Sigurnost pomorskog prometa u Jadranskome moru, zatim načelnik Službe sigurnosti pomorskog prometa u MMPI, Željko Bradarić iz Hrvatskog hidrografskog instituta koji je održao predavanje na temu 'Luke zakloništa za brodove u slučaju havarije' te Antonio Basile, predstavnik talijanske obalne straže koji je govorio o sustavu kontrole navigacije na Jadranu.

Ostali sudionici i gosti  simpozija bili su: kapetan Mario Babić, državni tajnik za more, Stipe Zrilić,  župan Zadarske županije, Dražen Grgurović, dogradonačelnik grada Zadra, kapetan Edo Dešković, ujedno i ovogodišnji predsjednik Zajednice hrvatskih udruga pomorskih kapetana (ZHUPK), kapetan Kristo Laptalo i dr.

'Jedan od organizatora današnjeg simpozija je Europska udruga pomorskih kapetana - CESMA, koja udružuje sve udruge pomorskih kapetana u Europskoj uniji. Mi smo još uvijek samo pridruženi član jer još nismo postali članica EU. Ali onaj trenutak kada postanemo, paralelno postajemo i punopravni član CESMA-e', objasnio nam je Slobodan Vrdoljak, tajnik Zajednice hrvatskih udruga pomorskih kapetana (ZHUPK), krovne organizacije koja okuplja udruge kapetana i časnika iz Rijeke, Kostrene, Raba, Zadra, Splita i Dubrovnika.

'Mi smo tražili da se današnji simpozij održi upravo u Zadru, pošto je naša udruga pomorskih kapetana registrirana u Zadru. Okupili smo se kako bismo raspravili o problemu sigurnosti plovidbe na Jadranu i o lukama zakloništima', rekao je Vrdoljak. Kada se nešto dogodi, kao npr. havarija broda, dolazi do ispuštanja goriva i potencijalne ekološke katastrofe u našem slučaju cijele jadranske obale i mora. Na koji način zaštiti Jadran?, bilo je jedno od primarnih pitanja današnjeg simpozija.

'Upravo zbog potencijalnih opasnosti od havarija u našem Jadranskom moru, hrvatski hidrografski institut i Ministarstvo mora su pokrenuli program i projekt u kojima će se utvrditi i osposobiti tzv. luke zakloništa', izjavio je Vrdoljak. U te luke se, u slučaju havarije na Jadranu, dovodi oštećeni brod. To može biti i zaljev, ne mora se konkretno raditi o luci u pravom  smislu riječi. Najvažnije je da se oštećeni brod osigura plutajućim pojasevima i na taj način spriječi daljnje zagađenje Jadrana.

U međuvremenu je, kaže Vrdoljak, otvoren i sustav kontrole navigacije na Jadranu. 'Talijani to već imaju, sada smo i mi to uspostavili i sada to treba integrirati u sustav kako bi se omogućilo korištenje i naše i njihove tehnologije s jednim i najvažnijim zajedničkim ciljem -  zaštitia Jadrana. To je isto bilo jedno od pitanja današnjeg simpozija.'

Nevezano za današnji simpozij, Slobodan Vrdoljak nam je spomenuo i dodatni problem koji će članovi ZHUPK-a nastojati u što skorijem vremenu riješiti. 'Pokušavamo zaštiti i zadržati dignitet kapetana duge plovidbe, odnosno zapovjednike brodova. Oni su, prema nekim novijim mjerilima, postali glavni krivci za raznorazne situacije i prvi su po na redu pitanju optužbi i sankcija', objašnjava Vrdoljak.

Obratio nam se i državni tajnik za more, kapetan Mario Babić. 'Apsolutno pozdravljam održavanje skupštine u Zadru jer na taj način radimo reklamu i državi i hrvatskom pomorstvu. Doveli smo u Hrvatsku eminetne hrvatske i europske zapovjednike. Na simpoziju se raspravljalo i o novostima u Europskoj uniji vezano za sigurnost polovidbe i brodsku posadu', izjavio je Babić.

Na simpoziju je bila riječ i o trenutnoj situaciji hrvatskih pomoraca. Poznato je da je prije  nekoliko dana Hrvatski sabor raspravljao o beneficiranom radnom stažu pomoraca. Babić nam je potvrdio kako su taj prijedlog podržali svi krugovi zastupnika tako da se može sa sigurnošću reći da će ubuduće svi hrvatski pomorci bez obzira zvanje, kategoriju plovidbe, zastavu pod kojom plove i dr., imati beneficarni radni staž. To znači da će moći otići u punu mirovinu sa 60 godina starosti i 15 godina čistog plovidbenog staža.

Nadalje, objašnjava Babić, ove aktivnosti koje se provode vezane su i za stipendiranje pomoraca jer upravo zbog nedostatka kvalitetnog časničkog kadra, brodari imaju velikih problema. I po tom pitanju će se dogoditi određeni progres. 'U svezi toga,  mi ćemo nastaviti sa stipendiranjem đaka i studenata hrvatskih pomorskih škola i fakulteta. Trenutno stipedniramo njih oko 750, a na ljeto ćemo raspisati natječaj za još otprilike 100. Na kraju svog školovanja, neće se vraćati stipendije, već će samo morati ploviti onoliko dugo koliko su primali stipendiju', zaključio je Babić.