Dok Hrvatska već danas počinje sa slavljenjem obljetnice vojno-redarstvene akcija Oluja koja je dovela do oslobađanja znatnog dijela hrvatskog teritorija od srpskog agresora, Srbija počinje sa žalovanjem nad žrtvama.

Za Hrvate su zločini i dalje pojedinačni ekcesi

Beogradska Politika tako zaključuje kako se na hrvatskoj strani više ne negiraju ratni zločini za vrijeme Oluje, ali se i dalje tvrdi da su to bili tek slučajni i izolirani pojedinačni ekscesi. Politika tako zamjera predsjedniku Josipoviću koji je naglasio kako je Oluja bila "legalna, legitimna, brza, efikasna i briljantna vojna akcija".

U analizi politike naglašava kako ni međunarodna zajednica više u to ne vjeruje što se ogleda kroz presude generalima Markaču i Gotovini.

Državna televizija Srbije podsjeća kako je na "području Republike Srpske Krajine" ubijeno i nestalo oko 2.000 Srba, a protjerano njih oko 220 tisuća.

RTS: Za Hrvate praznik, za Srbe sjećanje na stradale

"Haški tribunal u travnju ove godine presudio da je "Oluja" bila udruženi zločinački poduhvat s ciljem protjerivanja Srba iz Kninske krajine", navodi RTS dodajući da je u nastavku akcije u BiH, operacijom pod nazivom "Maestral", hrvatske i muslimanske snage ubile još 655 i prognale oko 125 tisuća srpskih stanovnika.

"Dan kada je počela operacija 'Oluja' Hrvatska obilježava kao državni praznik, dok isti datum Srbi posvećuju sjećanju na svoje stradale sunarodnike". zaključuje RTS u prilogu o godišnjici Oluje.

Srbi traže kuće, vikendice, mirovine, štednju...

Agencija Tanjug donosi kako će danas predstavnici više od 100 izbjegličkih i zavičajnih udruženja Srba iz Hrvatske veleposlanstvu Hrvatske predati otvorena pisma za premijerku Jadranku Kosor i potpredsjednika vlade iz redova srpske zajednice Slobodana Uzelca u kojem se traži da Hrvatska prije ulaska u Europsku uniju Srbima vrati stanove, kuće, vikendice, poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište, isplati zaostale mirovine, dinarsku i deviznu štednju.

Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je, povodom šesnaestogodišnjice akcije "Oluja", da građani Srbije 4. kolovoza tuguju i odaju počast svim nevino stradalima u zločinima koji se ne smiju zaboraviti.

Također podsjetio je i na neriješene probleme oko srpskih izbjeglica.

"Ti problemi su vraćanje stanarskih prava, obnova imovine, neisplaćene mirovine, priznavanje radnog staža, kao i problemi u procesu stambenog zbrinjavanja, nemogućnost otkupa dobivenih stanova i problemi u vezi s dobivanjem državljanstva i za ekonomsku održivost povratka", naveo je predsjednik Srbije.

Podjetimo. U akciji koja je ušla u vojne anale u četiri dana oslobođeno je 80 posto hrvatskog teritorija kada je pala marionetska SAO Krajina. Ukupno je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara, a sudjelovalo je oko 150 do 200 tisuća ljudi. U razdoblju od 4. kolovoza kada je počela vojno redarstvena akcije pa do 7. kolovoza kada je oslobođen zadnji pedalj tzv. SAO Krajine poginulo je 174 vojnika, a bilo je oko 1430 ranjenih branitelja.

Veličanstvena Oluja

Knin je oslobođen dan nakon početka Oluje, a hrvatska vojska ušla je u taj povijesni kraljevski grad u 9.30 sati 5. kolovoza. Munjevita akcija oslobađanja nastavila se ulaskom HV-a i MUP-a u Benkovac, Vrliku, Kijevo, Drniš, Gračac, Lovinac i ostala mjesta. Završetkom Oluje, Dalmacija je prestala biti "slijepo crijevo", te je nakon agresije iz Srbije i Crne Gore priključena ostatku Hrvatske.

Posljednji "hropci" umiruće SAO Krajine, mogli su se čuti u Osijeku, Zadru, Šibeniku ali i Dubrovniku iz pravca Trebinja (BiH), gdje su po posljednji puta padale granate. Nakon veličanstvene "Oluje" sve je bilo spremno za mirnu reintegraciju Podunavlja.