U svom godišnjem izvješću Saboru, Mladen Bajić je prilično jasno naglasio da zaslugu za progon korupcije imaju prvenstveno USKOK, pa i on osobno, a znatno manje policija

Netom prije parlamentarnih izbora, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u Saboru će dobiti priliku iskazati podršku Mladenu Bajiću. Naime, na dnevnom redu posljednje sjednice Sabora u ovom sazivu naći će se izvještaj glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića o radu državnih odvjetništava za 2010. godinu.

Stres zbog složenosti rada, ali i pritiska javnosti, uzrok je poteškoćama u popunjavanju USKOK-a, procijenio je Bajić u svom godišnjem izvješću. U svom godišnjem izvješću Saboru, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić prilično je jasno naglasio da zaslugu za progon korupcije imaju prvenstveno USKOK, pa i on osobno, a znatno manje policija, ističe Novi list.

Naime, iz godišnjeg Bajićevog izvještaja Saboru proizlazi da je 2010. godine zabilježen pad prijava za organizirani kriminal i korupciju kojima se bavi USKOK. Ukupan broj prijava zanemarivo je manji nego 2009. godine, ali značajno je porastao broj neutemeljenih anonimki za zlouporabe položaja i ovlasti protiv sudaca i državnih službenika, dok su prijave za korupciju u užem smislu te za organizirani kriminal u padu. Međutim, ne radi se o stvarnom padu, zbog čega se u izvješću izražava zabrinutost.

'Svi pokazatelji do kojih dolazimo ukazuju kako korupcijska kaznena djela nisu u padu. Korupcija je nesumnjivo i nadalje prisutna, a nema ni odgovarajuće društvene osude korumpiranih pojedinaca, što sve nameće zaključak kako je razlog pada broja prijava smanjena otkrivačka djelatnost, a ne smanjenje broja ovih djela' - navodi se u Bajićevom izvješću.

Rad na velikim antikorupcijskim predmetima ne može biti opravdanje za takvo stanje, istaknuto je u godišnjem izvješću DORH-a. Pritom, u radu na takvim predmetima, 'rezultat istraživanja i provođenja izvida od strane državnog odvjetništva', traže se posebna znanja zbog čega na njima radi više zamjenika USKOK-a, koje često, navodi se u izvješću, koordinira i osobno glavni državni odvjetnik.

Pod formulacijom 'smanjene otkrivačke djelatnosti' podrazumijeva se ponajprije policija, što se u izvješću i precizira. Upozoravajući kako USKOK može voditi i nekoliko velikih predmeta istodobno, u izvješću Bajić navodi kako je potrebno promijeniti pristup 'tijela otkrivanja na srednjoj i lokalnoj razini'.

'Nije za očekivati da 28 dužnosnika USKOK-a uz rad na najsloženijim predmetima koordinira i provodi izvide u svezi otkrivanja i prikupljanja nužnih podataka za svako korupcijsko kazneno djelo. Policija, ali i druga tijela, moraju imati aktivniji pristup u radu na ovom području', navodi se u godišnjem izvještaju u kojem se primjećuje da i neka niža državna odvjetništva imaju pogrešan stav da se ne trebaju baviti kaznenim djelima korupcije.

U svom izvješću Bajić nije ostao dužan ni novinarima. Istaknuvši da su USKOK i DORH u velikim antikorupcijskim predmetima izloženi vrlo strogom sudu javnosti, upozorio je i da su tužitelji često prozivani bez osnova, pa i onda kad još nisu ni primili prijavu, a javnost smatra da su činjenice utvrđene u medijskim izvještajima.