Za sanaciju HOC Bjelolasica potrebno je oko 20 milijuna kuna, što nisu značajna sredstva jer je vrijednost cijelog kompleksa oko 100 milijuna kuna

Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica polako postaje zaboravljeni biser hrvatskog turizma. Otkad je požar u siječnju ove godine uništio središnju zgradu, projekt u kojeg je u protekle četiri godine uloženo oko 30 milijuna kuna iz državne blagajne, otišao je u dim, piše novilist.hr

Na negdašnjem mjestu kabineta Uprave, restorana, saune i dvorane za fitness ostalo je zgarište. U prostorima gdje su nasmiješeni recepcioneri dočekivali goste danas se nalazi nepregledno mnoštvo razbijenog i rastopljenog materijala, te zapaljenog namještaja. Sablasnu tišinu među ruševinama prekidaju tek zvukovi udaraca o tlo dijelova zgrade.

- Dao sam ostavku na funkciju predsjednika NO-a HOC Bjelolasica, samo još čekam pismeno razrješenje dužnosti. U petak sam obavio sastanak s djelatnicima AUDIO-a i vjerujem da će uz njihovu pomoć problematika Bjelolasice biti uspješno riješena. Jedino što mogu reći je da će zaostale plaće biti isplaćene do srijede. Tako je zaključeno na sastanku pa ako lažu oni, lažem i ja. Otkako je požar uništio glavnu zgradu HOC-a Bjelolasica previše je sastanaka održano u cilju prodaje ili revitalizacije, ali nijedan nije urodio plodom. Postoji najnoviji model rješenja situacije.

Za sanaciju HOC Bjelolasica potrebno je oko 20 milijuna kuna, što nisu značajna sredstva jer je vrijednost cijelog kompleksa oko 100 milijuna kuna, poručuje Ivan Vučić, karlovački župan i predsjednik NO HOC Bjelolasica. - Dosad se javljalo pet, šest ponuđača, no to su bili pusti pregovori koji nisu urodili dogovorom. Čuo sam za priču da je Agrokor zainteresiran za kupnju, no nitko me nije službeno kontaktirao. Iako smo prezentacije Bjelolasice slali na adrese »zainteresiranih« koji se nisu htjeli predstaviti, dodao je Vučić.

Iako je prošlo devet mjeseci od nesreće, kratkim obilaskom jedinog hrvatskog olimpijskog centra moguće je vidjeti ostatke »bisera« koje još nitko nije počistio. - Prije nekoliko tjedana sve je počišćeno, rekao nam je u telefonskom razgovoru direktor HOC-a Bjelolasica Maro Mišić . Nakon razgovora s Mišićem otišli smo na Bjelolasicu i uvjerili se da zgarište nije raščišćeno. Ponovo smo ga nazvali, ali direktor Mišić je imao svoju teoriju o onome što smo vidjeli i što smo fotografirali. Prema njegovu mišljenju postojeće stanje sasvim je prihvatljivo, kako pojašnjava: - Tvrtka Metis je odnijela limove, a sve što je bilo vrijedno smo pospremili kako ne bi došlo do krađe. S druge strane, čišćenje ruševina podrazumijeva kompletno rušenje materijala koji je ostao na požarištu. Moje je mišljenje da kada se ide nešto graditi i uređivati treba gledati što će biti moguće iskoristiti od postojećeg stanja, kaže Mišić.

Hrvatski olimpijski centar, na čijim se internetskim stranicama još uvijek može pronaći propaganda »turističko naselje za sva četiri godišnja doba, koje nudi raznovrsnu i bogatu turističko-ugostiteljsku ponudu u prekrasnom prirodnom okruženju Gorskog kotara«, generalno je obnovljeno 1998. godine te je prije požara raspolagalo sa 136 soba u kojima su bila ukupno 324 ležaja raspoređena u pet paviljona. U sastav HOC-a uključeno je turističko naselje Bjelolasica u Vrelu, hotel Jastreb u Begovom Razdolju te restoran Sabljaci blizu Ogulina. Do požara, Bjelolasica je slovila kao idealno mjesto za vrhunsku pripremu sportaša svih dobnih kategorija, ali i kao mjesto pogodno za poslovne ljude, za održavanje team buildinga, kongresa i seminara.

Vlasnik Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica je Vlada Republike Hrvatske. Odmah po nesreći oglasila se predsjednica Vlade Jadranka Kosor najavivši kako će šteta biti sanirana u što skorijem roku. Ponovimo, prošlo je devet mjeseci bez pomaka na bolje. Također, obećanje u brzu obnovu HOC Bjelolasica Kosor je ponovila u srpnju ove godine prilikom posjeta hotelu Jastreb u Begovom Razdolju. Ondje je razveselila djecu oboljelu od malignih bolesti koja su se do ove godine okupljala na Bjelolasici. Na njihovu molbu da »vrati Bjelolasicu« Kosor je poručila kako je u pripremi veliki međunarodni natječaj koji bi trebao biti raspisan u rujnu.

»Vjerujemo da će natječaj biti uspješan, da će se strani investitori javiti te da će se time otvoriti nove perspektive za Bjelolasicu i to ne samo za boravak ove djece, već i za turistički razvoj cijelog toga kraja. Svakako ćemo se potruditi da taj projekt bude što kvalitetnije pripremljen«, rekla je tada Kosor, a kako je rujan prošao, čini se da dano obećanje nije ispunila. Sve što je Vlada učinila jest uvrštavanje HOC Bjelolasice, temeljem odredbi Zakona o upravljanju državnom imovinom, u portfelj Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) iz kojega kažu kako čine sve što je u njihovoj moći kako bi se pronašao ozbiljan ulagač u Olimpijski centar.

- Potencijal HOC Bjelolasica je izniman, radi čega je projekt bio uvršten i u perspektivne projekte predstavljene ulagačima na netom završenom Investicijskom forumu. Agencija za upravljanje državnom imovinom intenzivno radi na traženju brzog, cjelovitog i kvalitetnog rješenja za HOC Bjelolasica te je proteklog petka održan sastanak između predsjednika NO Bjelolasice, gospodina Ivana Vučića i ravnatelja AUDIO Tomislava Bobana. Dogovoreno je da će se ovog utoraka održati žurna sjednica NO HOC Bjelolasica, na kojoj će se dogovoriti konkretne aktivnosti rješavanja problematike HOC Bjelolasica, poručila je Mihaela Felker, glasnogovornica Agencije za upravljanje državnom imovinom.
Upitna egzistencija zaposlenih

Od neuglednog izgleda izgorene centralne zgrade, za dio ogulinskih obitelji puno je veći problem egzistencija koja svakim danom postaje upitnija. S pravom se zaposleni pitaju kakva je njihova sudbina, prijeti li im otkaz budući da cijeli centar više nije u funkciji. U HOC-u je zaposleno 130 radnika, jedan dio ljudi je na čekanju, jedan dio i dalje radi u restoranu na Sabljacima, manji dio u Upravi Ogulin i Upravi Zagreb. Na Bjelolasici je tek šačica ljudi koja je nekoć radila na održavanju pogona, a danas čuvaju apartmansko naselje od mogućih krađa. Radnici su svjesni da su njihova radna mjesta izgubljena, no ne namjeravaju odustati od prava koja im pripadaju. Očekuju isplatu zaostalih plaća za tri mjeseca, a pravdu će, ako treba, potražiti na sudu.

novilist.hr/eZd