Tribina je održana u okviru kolegija Medijski i novinarski žanrovi pod mentorstvom prof. dr. sc. Nade Zgrabljić Rotar

Živimo li u poplavi celebrity kulture?

Što se to događa s medijima čiji prostor zauzimaju kojekakvi likovi?

O ovim se pitanjima povela rasprava na tribini ''Vrijeme celebrity kulture'', u organizaciji studenata novinarstva zadarskog Sveučilišta, na kojoj su bili nazočni etnoantropolog Sandi Blagonić, kazališni redatelj Ivan Leo Lemo, Sanja Petrovski, umjetnička voditeljica Zadarskoga plesnog ansambla, te Slaven Hrnjak, dopredsjednik Udruge Šigureca.

Tribina je održana u okviru kolegija Medijski i novinarski žanrovi pod mentorstvom prof. dr. sc. Nade Zgrabljić Rotar.

U video prilogu Marina Ćurića vidjeli smo kako je estradizacija u Hrvatskoj počela odavno, još devedesetih sa Sinišom Svilanom i tzv. glamuroznim emisijama. To je postalo plodno tlo za dolazak reality i talent showova, izdavanje tabloida, te stvaranje ''vijesti'' o ljudima koji se zapravo ne bave ničime, o estradnim klaunovima koji su tako preplavili našu svakodnevicu da, htjeli mi to ili ne, znamo njihova lica i imena.

 

Sandi Blagonić smatra kako paranoja dobiva nove oblike - sada tzv. progonjeni žele biti progonjeni, pa danas imamo mogućnost iznajmiti paparazze. Blagonić se pita nije li slava moderni fenomen ili je započeo još u doba rimskog cartva. ''Ono što je omogućilo industriju slavnih je napredak vizualne kulture i fotografije. Problem ne vidim toliko u samim celebrityjima, već ga vidim u intenzitetu njihove ponude'', kazao je Blagonić. Poseban primjer koji je naveo je Ava Karabatić, koja, kako je to primijetio  Ivan Leo Lemo, samo želi biti Trnoružica, kao i još tisuće djevojaka nalik njoj.

"Ava Karabatić primjer je kako funkcionira zadarsko Sveučilište! Počeo sam je oratiti jer me živo zanimalo kako je došla do tako visokog prosjeka ocjena'', dodao je Blagonić. U obranu celebrity kulture Blagonić izlaže argument kojim govori kako je raspadom nuklearne obitelji i smanjenjem pravih odnosa došlo do potrebe za stvaranjem jedne nove ''zajedničke građe'', pa je tako celebrity kultura na neki način potaknula opstanak trača zajednice.

 Zadarski plesni ansambl

''Slava je droga'', nadovezao se Leo Lemo, koji je i sam iskusio pripadanje estradi. Napomenuo je kako se tada u čovjeku stvara lažni ego, nalik hipnozi, a zapravo se živi u septičkoj jami, opsjeni, koja ne bira godine.

Sanja Petrovski primjetila je kako se opsjednutost slavom i slavnima uglavnom vezuje uz odrastanje, a primjer djevojaka koje se uključuju u Zadarski plesni ansambl je prilično pozitivan. Naime, ples je umjetnost koja iziskuje mnogo truda, tu nema slave preko noći. Petrovski kaže kako djevojke u ZPA nastoje ispoljiti svoju nutrinu, kreativnost, a to postižu predanim radom.

Dopredsjednik udruge ''Šigureca'', Slaven Hrnjak, naveo je primjer Jader urban music festivala, koji je zadarskim mladim glazbenicima pružio priliku da sviraju sa svojim idolima i tako na jedan zdrav način motivirao i potaknuo mlade na stvaranje i ''borbu'' za pozornicu. Osim toga, udruga i u ovim kriznim vremenima nastoji realizirati niz programa namijenjen mladim kreativcima i tako postaju svojevrsni generator scene.

U nastavku tribine otvoreno je još niz pitanja, poput onih o tome koliko su mediji amnestirani od društvene odgovornosti, treba li uvesti medijsku kulturu od predškolske dobi, te ima li protuteže pasivnomu konzumiranju medijskih sadržaja i što na tom planu podizimaju neke zadarske ustanove i pojedinci.